Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 330960

Govor na kušnji - Istraživanja govorenog diskursa: zamke i izazovi


Badurina, Lada; Matešić, Mihaela
Govor na kušnji - Istraživanja govorenog diskursa: zamke i izazovi // U službi jezika - Zbornik u čast Ivi Lukežić / Vranić, Silvana (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za kroatistiku, 2007. str. 267-289


Naslov
Govor na kušnji - Istraživanja govorenog diskursa: zamke i izazovi
(Speech under Strain – Research of the spoken discourse: traps and challenges)

Autori
Badurina, Lada ; Matešić, Mihaela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
U službi jezika - Zbornik u čast Ivi Lukežić

Urednik/ci
Vranić, Silvana

Izdavač
Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za kroatistiku

Grad
Rijeka

Godina
2007

Raspon stranica
267-289

ISBN
978-953-6104-56-7

Ključne riječi
Govoreni diskurs, analiza diskursa, transkripcija govora, lingvistika teksta
(Spoken discourse, discourse analysis, transcription of speech, text linguistics)

Sažetak
Dijalektološka su se istraživanja zarana suočila s potrebom prikupljanja, zapisivanja i istraživanja govorenih tekstova. S druge pak strane jezikoslovna su razmatranja standardnoga jezika – u duhu europskim strukturalizmom snažno obilježenih pristupa jeziku – načelno nezainteresirana za bilo kakvu jezičnu realizaciju. Ipak, deskriptivna će se narav dijalektologije i govorena narav idioma koje ona proučava susretati s preskriptivnom standardologijom, i to u strukturalizmom jasno iscrtanoj mreži jezičnih razina na kojoj će podjednako počivati i (dijalektološki) jezični opisi i (standardno)jezični propisi. Međutim na američkom kontinentu drukčija je praksa: diskursne su analize primarno bile zaokupljene govorenim jezikom, jezikom u akciji, u (usmenoj) komunikaciji. Bez „ utega“ strukturalizma takvi će se pristupi jezičnoj djelatnosti naći na poprištu istraživačkog interesa znanstvenika različitih teorijskih provenijencija (lingvista i pragmalingvista, filozofa i kognitivnih znanstvenika, antropologa, sociologa, psihologa) – u čemu se prepoznaje i uzrok i posljedica činjenice da se jeziku pristupa kao iznimno kompleksnu fenomenu (jezična djelatnost kao društvena interakcija i kao proces, jezik u kontekstu). I ne samo američkim pragmalingvističkim, diskursnim iskustvima potaknuto zanimanje za sveukupnost ljudske jezične komunikacije (time i za tekst kao najkompleksniji jezični znak kojim se ta komunikacija i ostvaruje) dodaje nove zahtjeve jezikoslovnim istraživanjima. Partikularni se (i „ razmrvljeni“ ) opisi jezičnih činjenica (razina) pokazuju nedostatnima za puno razumijevanje jezika i njegove (funkcionalne) biti ; isključivanje se važna korpusa govorenih tekstova iz zone interesa jezikoslovaca – bilo standardologa bilo dijalektologa – prepoznaje kao ozbiljna manjkavost, podjednako kao i njihova načelna nezainteresiranost za aktualiziranu (funkcionalnu) rečenicu i tekst! Treba stoga propitati što sve govoreni diskurs nudi svojim istraživačima, odnosno što još može i treba biti predmet istraživanja novih i obuhvatnih višedisciplinarnih proučavanja ljudske jezične komunikacije. U takvim istraživanjima blijedi razdjelnica između dijalektoloških i standardoloških pristupa i tema jer se u središtu zanimanja i jednih i drugih nalazi – fenomen jezične djelatnosti!

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
009-0092643-2642 - Tekstološki i pragmalingvistički opisi hrvatskoga jezika (Lada Badurina, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka