hrvatski

Školovanje arhivista, knjižničara i muzeologa: pogled iz perspektive akademske ustanove

U ovome članku riječ je o strukturalnim i organizacijskim promjenama vezanima uz procese prilagodbe visokoškolskog obrazovnog sustava slijedom preporuka Bolonjske deklaracije odnosno nastojanja da se hrvatski visokoškolski prostor preoblikuje kako bi mogao odgovarati na potrebe današnjega društva. Nastoji se ukazati na nekoliko mogućih pristupa i dilema vezano uz ponudu programa u polju informacijskih znanosti. U radu se također nastoji ukazati na to da stručnjaci u polju informacijskih znanosti dogovaraju jezgrene predmete kao temelj na koji se nadograđuju raznoliki izborni moduli, ali da se oko jezgrenih predmeta neprestano vode rasprave i teško postiže konsenzus, osobito vezano uz sve izrazitiju potrebu za polivalentnim stručnjacima kompetencije kojih se mogu i trebaju nesmetano nadograđivati programima cjeloživotnog obrazovanja Cilj je rada ukazati na uporišne točke promjena, potrebu usuglašavanja oko jezgrenih predmeta u polju informacijskih znanosti, moguće načine izvedbe programa, važnost sustavne suradnje među obrazovnim ustanovama i profesionalnim zajednicama te prikazati programe studija na Sveučilištima u Osijeku i Zadru kojima se postupno nastoje stvoriti osnove za akademsku izobrazbu informatologa – profila stručnjaka koji bi se, nakon tri godine studija, mogli nositi s manje složenim stručnim poslovima u ustanovama pamćenja.

arhivisti; knjižničari; kustosi; obrazovanje

nije evidentirano