Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Zemljišni posjed zadarskih dominikanaca na otoku Ugljanu (CROSBI ID 35423)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Juran, Kristijan Zemljišni posjed zadarskih dominikanaca na otoku Ugljanu // Toponimija otoka Ugljana / Skračić, Vladimir (ur.). Zadar: Sveučilište u Zadru, 2007. str. 75-99

Podaci o odgovornosti

Juran, Kristijan

hrvatski

Zemljišni posjed zadarskih dominikanaca na otoku Ugljanu

Ovaj je rad rezultat iščitavanja starih spisa zadarskog samostana Sv. Dominika koji se čuvaju u Državnom arhivu u Zadru. Oni se u velikoj mjeri odnose na zemljišni posjed koji su zadarski dominikanci imali na otoku Ugljanu, uglavnom na području Preka i Sutomišćice, ali i na području Kali i Ugljana. Mnogi od njih nastali su povodom sudskih sporova između dominikanaca i seoskih zajednica Preka i Sutomišćice za posjed otočnih brda i pašnjaka. U njima se nalazi mnoštvo podataka o agrarnim odnosima i vlasničkoj strukturi zemljišnog posjeda, ali i bogata toponomastička građa, pogotovo za središnji dio otoka. Ključni čin kojim su zadarski dominikanci postali vlasnicima jednog od najvećih ugljanskih zemljoposjeda zbio se 1570. godine, kada im je papa Pio V. dodijelio benediktinsku opatiju Sv. Mihovila u Preku. U desetljećima, pa i stoljećima, koja su slijedila, razdoblju koje je na širem prostoru obilježeno sve intenzivnijim krčenjem šumskih i pašnjačkih površina, dominikanci su vođenjem nekoliko dugotrajnih parnica s preškim i sutomiškim težacima pokušavali dokazati da su vlasnici ne samo obradivih zemalja koje su na otoku posjedovali, nego i šuma i pašnjaka na okolnim brdima. Polazili su od toga da je po običajnom pravu vlasnik šuma i pašnjaka onaj tko je vlasnik radne zemlje, dok su seljaci tvrdili da su šume i pašnjaci u vlasništvu države i da ih oduvijek slobodno uživaju svi stanovnici sela u čijim se teritorijalnim okvirima nalaze. Ovo je pitanje preraslo u pravi bunt težaka istovremeno na području više dalmatinskih općina. Konačno je generalni providur Marin Antonio Cavalli (1738.-1741.) stao na stranu zemljoposjednika, donijevši presudu u kojoj stoji da država na zadarskim otocima Ugljanu, Pašmanu, Dugom otoku, Ižu i Ravi nikad nije imala vlastitog posjeda, nego je sva zemlja na njima bila u privatnom vlasništvu.

otok Ugljan, dominikanci, zemljišni posjed, agrarni odnosi, šume i pašnjaci

nije evidentirano

engleski

Zadar Dominicans’ land property on the island of Ugljan

nije evidentirano

the island of Ugljan, dominicans, land ownership, agrarian history, forests and pastures

nije evidentirano

Podaci o prilogu

75-99.

objavljeno

Podaci o knjizi

Toponimija otoka Ugljana

Skračić, Vladimir

Zadar: Sveučilište u Zadru

2007.

978-953-7237-27-1

Povezanost rada

Povijest