hrvatski

Biološke i gospodarske karakteristike međuvrsnih križanaca vinove loze tolerantnih prema gljivičnim bolestima u uvjetima Zagrebačkog vinogorja

Sve sorte vinove loze (Vitis vinifera L.) osjetljive su prema plamenjači (Plasmopara viticola) i pepelnici (Erysiphe necator), te je pri njihovom uzgoju neophodna redovita upotreba fungicida. Kako su plamenjača i pepelnica podrijetlom s američkog kontinenta, nositelj gena otpornosti na rečene gljivične bolesti su najčešće američke vrste roda Vitis. Međuvrsnom hibridizacijom stvorene su mnogobrojne sorte, međutim prve generacije križanaca bile su vrlo loše kakvoće, te je njihov uzgoj za proizvodnju kvalitetnih vina u Europi bio dugo zabranjen. Dugotrajnim povratnim križanjima od njih su dobivene sorte koje se po svojim gospodarskim karakteristikama i senzornim svojstvima vina mogu usporediti sa sortama europske loze. Sorte Liza, Merzling, Bianca i Regent potomci su međuvrsnih križanja, očituju značajnu otpornost prema plamenjači i pepelnici, a zbog svoje dobre kakvoće uvršteni su u nekim vinogradarskim područjima Europe kao preporučeni kultivari. Da bi se vino ovih sorata smjelo uključiti u sustav zaštite geografskog podrijetla u Republici Hrvatskoj, nužno ih je uvrstiti na nacionalnu listu priznatih sorata, na kojoj se za sada ne nalazi niti jedna sorta s otpornošću prema gljivičnim bolestima. Stoga je cilj ovoga rada utvrditi biološka i neka gospodarska svojstva ovih sorata u uvjetima Zagrebačkog vinogorja, kao preduvjet za njihovo uvrštavanje na nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. U radu je dan detaljan ampelografski opis metodom OIVdeskriptora, te je utvrđen mehanički sastav grozda i bobice, rodnost, kakvoća mošta i otpornost prema gljivičnim bolestima. Utvrđeno je da su, obzirom na randman, sve sorte tipično vinske, sa velikim udjelom mesa u odnosu na čvrsti ostatak. Grozd im je malen, srednje zbijen (Regent, Liza, Bianka), odnosno jako zbijen (Merzling). Najslabiju rodnost pokazala je sorta Regent, kod koje je u prosjeku utvrđeno manje od jedan grozd po mladici, dok su preostale tri sorte pokazale višu rodnost. U svim godinama istraživanja sorte su pokazale vrlo dobru kakvoću, kako sadržajem šećera, tako i ukupnom kiselošću. Očitovale su također visoku otpornost prema gljivičnim bolestima, te je bez redovite zaštite fungicidima zaraženost i razina oštećenja bila niska. Temeljem dobivenih rezultata možemo zaključiti da se radi o sortama interesantnim za područje Zagrebačkog vinogorja te ih stoga valja nastaviti pratiti, te podignuti pilot nasad na većoj površini.

međuvrsni križanci ; rod Vitis ; prinos ; kvaliteta mošta ; tolerantne sorte

nije evidentirano