hrvatski

Eksterijerne, proizvodne i metaboličke značajke janjadi dubrovačke ovce

Dubrovačka ruda je najugroženija hrvatska izvorna pasmina ovaca. Istraživanje je provedeno na obiteljskom gospodarstvu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sa 16 janjadi dubrovačke ovce u dobi od poroda do 97. dana. Janjad je bila smještena zajedno s majkama, sisala je i išla na pašu. Vaganje janjadi je provedeno po porodu, 57., 77. i 97. dana, a po završetku pokusa izračunati su i dnevni prirasti. Indeksi tjelesne kondicije, anamorfizma i tjelesnih proporcija, kao i eksterijerne mjere (visina grebena, visina križa, opseg prsa, opseg cjevanice, dužina trupa, širina prsa, dubina prsa, širina zdjelice, dužina zdjelice) utvrđeni su 57., 77. i 97. dana, dok su uzorci krvi janjadi uzeti 97. dana. Porastom dobi janjadi rasla je i tjelesna masa (3, 90 ; 16, 09 ; 18, 89 i 23, 18 kg), što su pratile i vrijednosti indeksa anamorfizma (60, 96 ; 65, 06 i 76, 20), tjelesnih proporcija (31, 86 ; 35, 32 i 41, 70) i tjelesne kondicije (3, 37 ; 3, 43 i 3, 53) te svih eksterijernih mjera. Suprotno ovome, zabilježen je pad dnevnog prirasta janjadi (od 213 do 177 g). Ostvareni prosječni dnevni pirasti janjadi dubrovačke ovce (198 g) su nezadovoljavajući, a razlog je neadekvatna hranidba. U prilog ovome su i rezultati metaboličkog profila krvi janjadi (minerali, ureja, glukoza i kolesterol) čije su koncentracije ispod referentnih vrijednosti, što govori o neizbalansiranosti obroka u pogledu minerala, bjelančevina i energije. Utvrđivanje proizvodnosti i metaboličkog profila životinja može imati važnu ulogu u sprečavanju određenih hranidbenih pogrešaka koje su u postnatalnom razdoblju vrlo česte, a rijetko budu pravovremeno korigirane.

dubrovačka ovca ; eksterijerne ; proizvodne i metaboličke značajke

nije evidentirano