hrvatski

Šumski ekosustavi kao prirodna žarišta zoonoza

Zoonoze su zajednički naziv za zarazne bolesti (trihineloza, leptospiroza, krpeljni meningoencefalitis, lyme borelioza, hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom i dr.) koje se sa jednih životinja mogu prenijeti na druge životinje ili na čovjeka. Najčešći rezervoari zoonoza u šumskim ekosustavima su sitni glodavci. Prirodnožarišne zoonoze javljaju se u slobodnoj prirodi nezavisno od prisustva čovjeka. Javljaju se samo u određenim krajevima gdje skladan kompleks životinjskih i biljnih zajednica, te drugih faktora okoliša osigurava opstanak njihovih uzročnika. Neki se uzročnici zoonoza prenose putem vektora, hematofagnih člankonožaca (artropoda). Održavanje uzročnika odvija se po jednostavnom principu domaćin-davalac (sitni glodavci, ljudi), hematofagni člankonožac, domaćin-primalac (sitni glodavci, ljudi), te su to transmisivne bolesti. Obolijevanje ljudi događa se kad oni zbog svoje profesije ili rekreacije ili kojeg drugog razloga dođu u direktni kontakt sa zaraženim životinjama ili indirektno s kontaminiranim okolišem. U Hrvatskoj su neke od tih bolesti endemske, no pojedina šira područja makrobiotopa, kao i distribucija pojedinih uzročnika nisu još dovoljno istraženi. Uzročnike zoonoza glodavci prenose aktivnim (sekreti ili ekskreti) ili pasivnim (ektoparaziti i endoparaziti) putem. Širenje bolesti ponekad se odvija izuzetno brzo zbog povećane brojnosti glodavaca, njihove velike pokretljivosti i rasprostranjenosti, te činjenice da lako dolaze u kontakt sa čovjekom, te domaćim i divljim životinjama. Pojava epidemija usko je povezana s brojnošću i inficiranošću glodavaca zaraznim uzročnicima. Istraživanja leptospira i hantavirusa u zadnjih deset godina su pokazala da je veći dio Hrvatske, osim otoka i priobalja endemsko područje za ove uzročnike. Uzročnici zoonoza predstavljaju globalni zdravstveni problem, a neki od uzročnika mogu se koristiti u bioterorističke svrhe. Sporadične infekcije u ljudi se javljaju svake godine, a epidemije se pojavljuju ciklično u razdobljima od 5-7 godina.

Šumski ekosustavi; Sitni glodavci; Zarazne bolesti; Dinamika i brojnost populacije

nije evidentirano