hrvatski

Srednjovjekovna crkva sv. Mihaela u Donjem Miholjcu

U radu se najprije razmatra vrlo rani izvor, darovnica palatina Radona iz 1057, o crkvi sv. Mihaela u današnjem Donjem Miholjcu. Pokazuje se da je takva identifikacija pouzdana unatoč postojanju mnogih mjesta zvanih Szentmihály u srednjovjekovnoj Pečuškoj biskupiji. Nakon pregleda drugih, mlađih izvora o miholjačkoj crkvi, koja je pripadala arhiđakonatu Aszuág (Osuvak), i o mjestu Miholjcu, koje je skupa s ostatkom vlastelinstva Aszuág najprije spadalo u Baranjsku, a potom u Križevačku županiju, razmatraju se i spomeni te crkve u doba osmanske vlasti, kao i oni iz 18. stoljeća, koji svi skupa upućuju na zaključak da se prvotna miholjačka crkva nalazila na mjestu današnje župne crkve.

Donji Miholjac; župna crkva; Pečuška biskupija; arhiđakonat Aszuág (Osuvak); darovnica; topografija

nije evidentirano