Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Poznavanje osjetila njuha i sluha kod šumskih glodavaca u cilju kvalitetne primjene mjera zaštite (CROSBI ID 137919)

Prilog u časopisu | pregledni rad (znanstveni)

Margaletić, Josip ; Glavaš, Milan ; Hrašovec, Boris ; Kišasondi, Anita Poznavanje osjetila njuha i sluha kod šumskih glodavaca u cilju kvalitetne primjene mjera zaštite // Glasilo biljne zaštite, 2007 (2007), 6; 380-386

Podaci o odgovornosti

Margaletić, Josip ; Glavaš, Milan ; Hrašovec, Boris ; Kišasondi, Anita

hrvatski

Poznavanje osjetila njuha i sluha kod šumskih glodavaca u cilju kvalitetne primjene mjera zaštite

Većina glodavaca su polifagne životinje. Eksperimentalo se pokazalo da preferiraju hranu koja im je poznata, te da mogu prema boji i okusu razabrati koja je vrsta hrane hranjivija, a koja ne. Mamci koje čovjek koristi u primamljivanju ovih životinja s ciljem njihovog hvatanja u klopke (različit tipovi živolovki ili mrtvolovki) sačinjenih od namirnica ukusnih čovjeku ne moraju uvijek biti atraktivne za miševe i voluharice. Kako bi preživjeli, ti se sisavci moraju oslanjati na poznavanje svoga teritorija. Uspješnu orijentaciju su iskazivale adultne i subadultne jedinke na kojima je istraživanje ponašanja obavljeno u uvjetima mraka. Neki istraživači smatraju da sitni glodavci &laquo ; ; ; pamte&raquo ; ; ; putove kako bi se vratili na mjesto obitavanja. Ono po čemu se ravnaju do sada nije temeljito istraženo, ali neki dokazi upućuju da više koriste mirisne ili zvučne znakove nego li vizualne. Smatra se da glodavci koriste krošnje grmlja i niskoga raslinja pri bešumnom kretanju po terenu kako bi bili neupadljivi predatorima. Činjenica da sitni glodavci izbjegavaju nepoznate objekte može značajno poremetiti naša shvaćanja dinamike njihovih populacija. Juvenilne jedinke je vjerojatno lakše uhvatiti u klopke zbog njihovog manjka iskustva, ali jednom ulovljene životinje ne upadaju ponovno u istu zamku. U južnom dijelu Europe šumske voluharice mogu biti aktivne i tijekom dana i tijekom noći sa tendencijom najveće aktivnosti u zoru i sumrak. Noću su više aktivne tijekom ljetnih mjeseci. Kod A. flavicollis i A. sylvaticus dokazano je da aktivnost određene starosne dobi i spola može utjecati na aktivnost ostalih jedinki pa tako npr. dominantni mužjak može ograničiti kretanje i aktivnost podređenih jedinki. Spolna zrelost šumskih voluharica, te ponašanje vezano uz spolne hormone ovisni su od starosti jedinke i godišnjeg doba. Istraživanja osjetila mirisa i zvuka kod šumskih glodavaca su pokazala da su ona kod njih visoko razvijena. Jedinke vrsta A. sylvaticus i C. glareolus odašilju različite zvučne signale.

Šumski ekosustavi; Sitni glodavci; zaštita šuma; dinamika populacije

nije evidentirano

engleski

Knowledge of forest rodent senses for the purpose of conducting proper extermination

nije evidentirano

forest ecosystem; small rodents; forest protection; population dynamics

nije evidentirano

Podaci o izdanju

2007 (6)

2007.

380-386

objavljeno

1332-9545

Povezanost rada

Šumarstvo