Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 328088

Bolji život svima ili samo nama?


Čiča, Zoran (ur.)
Bolji život svima ili samo nama?, 2008. (audio/video zapis).


Naslov
Bolji život svima ili samo nama?
(Better life for all or just us?)

Autori
Čiča, Zoran (ur.)

Izvornik
Bolji život svima ili samo nama?

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, audio/video zapis

Godina
2008

Ključne riječi
Specizam; životinje; kućni ljubimci; filozofija; lov; ubijanje; nespecizam
(Speciesism; pets; philosophy; hunting; killing; nonspeciesism)

Sažetak
U tri emisije 3. programa Hrvatskoga radija preneseni su odabrani dijelovi iz poglavlja knjige Speciesism američke autorice Joan Dunayer. Fokus emisija bio je na poglavljima "Starospecistička filozofija", "Novospecistička filozofija" i "Nespecistička filozofija". Ovdje donosim uvodne riječi urednika tih triju emisija: (1. emisija) Starospecistička filozofija: Knjiga Specizam američke spisateljice, urednice i zagovornice prava životinja Joan Dunayer, objavljena u SAD-u 2004. godine, donijela je nove, filozofski dosljedne, no stoga nužno i u zahtjevima radikalne pomake u pozicioniranju zahtjeva animalističkoga pokreta. Dok je jedni smatraju novom Biblijom pokreta i najpotpunijim izrazom abolicionističkoga stava, drugi joj predbacuju pretjerani idealizam i maksimalističke, nerealne zahtjeve. Njezino istančano uho za specistički jezik i oštro oko za logičku nedosljednost donose bogatstvo informacija, uvida i misaonih provokacija čak i za one koji su aktivni u pokretu za životinjska prava već desetljećima, a njezine kritike hijerarhijske raznolikosti specizma na kojeg se još uvijek može naići kod nekih od najpoznatijih zagovornika prava životinja izazvale su niz polemika na internetskim forumima i u specijaliziranim časopisima. Polazišna osnova autoričina stava kojega brani tijekom čitave knjige jest njezina nova definicija pojma specizma. Analizirajući prethodno definicije koje su u literaturi o pravima životinja bile aktualne do sada, one psihologa Richarda Rydera, filozofa Petera Singera, filozofa Toma Regana i filozofkinje Paole Cavalieri, te sociologa Davida Niberta, autorica uvodno zaključuje da se i u radovima i definicijama ovih uvaženih autora također provlače određene specističke značajke. Stoga predlaže sljedeću definiciju koja bi bila dovoljno široka da obuhvati sve oblike diskriminacije koji imaju uporište u vrsti: Specizam je "propust da se, s obzirom na vrstu ili karakteristike zasnovane na vrsti, bilo kojem svjesnom biću prida jednaki obzir i poštovanje". Knjiga je podijeljena na tri velike cjeline s originalnim nazivima: Starospecizam, Novospecizam i Nespecizam. Svaka cjelina sadrži identična tri poglavlja koja razmatraju njegove čimbenike u idejnim pretpostavkama, pravnoj teoriji i praksi te pripadajućoj vrsti zagovorništva prava životinja, odnosno: starospecistička, novospecistička i nespecistička filozofija ; starospecističko, novospecističko i nespecističko pravo ; te starospecističko, novospecističko i nespecističko zagovorništvo. Hrvatsko izdanje knjige očekuje se uskoro, a u prvoj emisiji autorica Joan Dunayer, koja živi u SAD-u sa svojim suprugom veterinarom Ericom, četiri mačja sudruga i devetnaest štakorskih prijatelja, upoznaje nas sa pojmom starospecizma i čitavim nizom predodžbenih stavova zasnovanih na predrasudama koji poslovično obilježavaju odnos većine ljudi spram ostatka životinjskoga svijeta. (2. emisija) Novospecistička filozofija: U prethodnoj smo emisiji saznali koja su obilježja starospecističke filozofije i kroz kakve se predodžbe i svjesne ili podsvjesne stavove manifestira. Ljudi koji drže da su samo ljudi dostatno moralni da bi zasluživali pravo na život i slobodu iskazuju svoju vlastitu nemoralnost. Oni sebično nastoje održati specističko zlostavljanje životinja u prehrambenoj i industriji zabave legalnim. U ovoj ćemo emisiji saznati da čak i u radovima onih koji se gorljivo zalažu za prava životinja, poput filozofa Petera Singera i Toma Regana, mogu pronaći jasne crte specističkog svjetonazora. "Riječi imaju politički učinak.", kaže autorica u uvodu svoje knjige. "Upravo kao što seksistički rječnik ocrnjuje ili obezvrjeđuje žene, specistički rječnik ocrnjuje i obezvrjeđuje ne-ljudske životinje ; on legitimizira njihovo zlostavljanje." Kako i hrvatski prijevod knjige Joan Dunayer ne bi zadržao specističke natruhe, pažljiv će slušatelj primijetiti da je, u engleskom jeziku inače neutralna riječ "to die" odnosno "umrijeti", kada je riječ o životinjama također prevedena s "umrijeti" a ne kako je uobičajeno s "uginuti". Naime, Joan Dunayer čitavu je svoju prvu knjigu "Animal Equality: Language and Liberation" ("Ravnopravnost životinja: Rječnik i oslobođenje") posvetila upravo jezičnoj razini specističke diskriminacije, zlostavljanja i obezvređivanja životinja. Knjiga u prilogu donosi i Tezaurus alternativa specističkim nazivima koje krše i neke uzuse engleskoga jezika. Tako se predlaže izbjegavati riječi koje životinje označavaju poput stvari: zamjenicu "it" zamijeniti rodnom zamjenicom "he" ili "she", "anything" s "anyone", "that" s "who" i tako dalje. U tom kontekstu treba primiti i korištenje riječi "umrijeti" kojom se smrti životinje želi dati jednako dostojanstvo i dokinuti njezina diskriminacija unutar hrvatskoga jezika na leksičkoj razini. (3. emisija) Nespecizam: Kao pripadnici vrste koja predstavlja predatora svih predatora, apsolutno dominantnih bića na ovoj planeti, mi ljudi izgradili smo specifičan, antropocentričan svjetonazor kojim smo se umjetno, umski odvojili od ostatka živoga svijeta i stvorili stvarnost u kojoj su sve ostale vrste životinja (kao uostalom i biljni i mineralni svijet) osuđeni na bjesomučno iskorištavanje koje prati i bespoštedno zlostavljanje milijarda svjesnih i osjećajnih bića. U korijenu te diskriminacije leži specizam, "propust da se, s obzirom na vrstu ili karakteristike zasnovane na vrsti, bilo kojem biću prida jednaki obzir i poštovanje". Joan Dunayer u svojoj knjizi pod nazivom Specizam iznosi konačnu poruku abolicionističkoga animalističkog stava, ne samo u filozofiji već također u pravu i provođenju zagovorništva životinjskih prava. S beskompromisnom jasnoćom i bogatim recentnim dokazima, autorica potanko razlaže logičke zaključke temeljnog stava glede životinjskih prava da sve što je potrebno za moralna prava jest sposobnost svjesnoga bića za patnju. Na tako nedvosmisleno zacrtanoj moralnoj razdjelnici jasno se ocrtavaju ne samo oni svakodnevni stavovi većine ljudi u odnosu prema životinjama koje autorica naziva starospecističkima, već se raskrinkavaju i pokušaji nekolicine znamenitih filozofa i teoretičara prava životinja da tu granicu životinja koje se kandidiraju za dodjeljivanje prava povuku puno višlje te ih autorica stoga konzekventno naziva novospecistima. Zaključno, ona nam nudi jednu novu viziju suživota ljudi i ostalih životinja, viziju zasnovanu na nespecizmu, odnosno filozofiji koja počiva na moralnoj i zakonskoj jednakosti svih svjesnih bića. U praksi bi to značilo da bi "trebalo biti nezakonito da bilo koji čovjek kupuje, prodaje, razmnaža, izlaže, zatvara, uskraćuje ili muči bilo koje ne-ljudsko biće ; upotrebljava bilo koje ne-ljudsko biće u pokusu koji se ne radi zbog potencijalne vlastite koristi te individue ; prisili bilo koje ne- ljudsko biće da radi, izvodi točke, natječe se ili pruža bilo koju uslugu ljudima ; namjerno ubije bilo koje ne-ljudsko biće osim radi dokrajčenja njegove očite neizlječive patnje ; sprečavanja njegovog parazitiranja, ozljeđivanja ili ubijanja nekoga ; ili radi sprečavanja nečijeg neminovnog izgladnjenja ; namjerno ozlijedi bilo koje ne-ljudsko biće osim radi nečije obrane ; upliće se u normalne lovne i druge prirodne djelatnosti među slobodno živućim ne-ljudima ; uzima, namjerno oštećuje ili namjerno razara išta što ne-ljudi proizvode ili stvaraju unutar njihovih prirodnih staništa ; namjerno razara ili radikalno mijenja bilo koje 'neizgrađeno' stanište." Sudeći prema reakcijama koje je izazvala, knjiga Specizam Joan Dunayer već je postala nezaobilazno štivo za svakoga tko promišlja položaj životinja u ljudskome društvu bilo s aspekta filozofije, prava ili zagovorništva. Ukoliko je donedavno knjiga Oslobođenje životinja Petera Singera smatrana Biblijom animalističkoga pokreta, mogli bismo zaključiti kako je to bio Stari zavjet, dok je Specizam Joan Dunayer sadrži Novi zavjet za novo poglavlje borbe za prava životinja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

Napomena
Riječ je o emisijama emitiranim u redovitom terminu Zoofona, 3. program Hrvatskog radija, subotom u 9.30, i to: 12., 19. i 26.1. 2008. u trajanju od 30'50'', 31'15'' i 30'53'' minute. (Urednica Giga Gračan)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
189-0000000-3626 - Kulturna animalistika: knjiž., folklor., etnološki i kulturnoantropol. prilozi (Antonija Zaradija-Kiš, )

Ustanove
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Zoran Čiča, (199551)