hrvatski

Kartiranje šuma pomoću Landsat TM satelitskih snimaka

Istraživanje primjene Landsat TM satelitskih snimaka za kartiranje u šumarstvu provedeno je s ciljem da se ustanovi točnost i pouzdanost procjene tematskog sadržaja. Pritom je istraživana mogućnost razlikovanja vrsta drveća i procjene sastojinskih veličina (starosti, broja stabala, temeljnice, volumena, srednjeg prsnog promjera i srednje sastojinske visine) na temelju spektralnog odbijanja zabilježenog u obliku digitalnih brojeva u različitim kanalima TM snimke. Istraživanje je provedeno na području nizinskih šuma srednje i gornje Posavine (od Stare Gradiške do Ivanić Grada), na satelitskoj snimci snimljenoj sa satelita Landsat V u kolovozu 1992. godine. U tri gospodarske jedinice na tom području (Čazmanske nizinske šume, Kutinske nizinske šume i Trstika I) je odabrano 310 odsjeka koji su se sa sigurnošću mogli prepoznati na satelitskoj snimci. Podaci o sastojinama na temelju kojih su provedene analize su uzeti iz osnova gospodarenja za te gospodarske jedinice. Odabrani odsjeci su ome|eni na satelitskoj snimci na temelju vizualne interpretacije i za njih su izračunati signaturni podaci. Na tako pripremljenim podacima su provedene: signaturna, kanonička i regresijska analiza. Rezultati provedenih statističkih analiza pokazuju da su za proučavanje šumske vegetacije općenito najpogodniji Landsat TM kanali: četiri, pet i sedam. Na temelju spektralnih vrijednosti Landsat TM kanala ne mogu se uobičajenim načinima (kontrolirana i nekontrolirana klasifikacija, metoda najmanjih udaljenosti i dr.) sa sigurnošću razlikovati vrste drveća nizinskih šuma, niti postoje preduvjeti za izradu regresijskih modela pomoću kojih bi se mogao procjenjivati udio pojedine vrste drveća u sastojini. Regresijskom analizom su izrađene jednadžbe pomoću kojih se mogu procjenjivati sastojinske veličine. Izračunate jednadžbe mogu se primjeniti samo za procjenu srednje starosti grupe sastojina, odnosno gospodarskih jedinica iako na razini odsjeka daje odstupanja koja nisu statistički značajna. Procjena temeljnice se na satelitskoj snimci ne može provesti sa zadovoljavajućom točnošću. Procjena volumena na satelitskim snimkama se pouzdano može provesti za grupe sastojina, odnosno gospodarske jedinice. Procjena srednjeg prsnog promjera sastojina može se provoditi na satelitskim snimkama jednako kao i procjena srednje sastojinske visine. Ovo je istraživanje prvo takve vrste u Hrvatskoj, predstavlja kap u moru svekolikog znanja o primjeni satelitskih snimaka i uz adekvatna ulaganja moglo bi se rezultate praktično primjeniti za inventuru šuma te nastaviti daljnja istraživanja, koja su neophodna jer se ovim metodama mogu postići zadovoljavajući rezultati.

šumarstvo; satelitske snimke; inventura šuma; regresijski modeli; klasterska analiza; kanonska analiza

nije evidentirano