hrvatski

Hidrološka analiza poplava na Dunavu 2006.godine

Dužina toka rijeke Dunav u Hrvatskoj je vrlo mala, oko 138 km, i zajedno s hrvatskim dijelom dravskog sliva čini 1, 1% ukupnog sliva Dunava. Međutim cijelim tokom je međudržavna rijeka, protječe uz područje velike gustoće naseljenosti, ali i ekološki vrlo osjetljivo područje - Parka prirode Kopački rit. Sve to čini problem obrane od poplava na Dunavu još složenijim i osjetljivijim. Za razliku od poplave u kolovozu 2002. godine kada su je uzrokovale obilne oborine, poplavu 2006. godine uzrokovalo je dominantno topljenje snijega. Ovaj rad se bavi hidrološkom analizom poplave u travnju 2006. godine kada je u Vukovaru zabilježen drugi maksimalni vodostaj otkada postoje opažanja na Dunavu, + 720 cm, a na uzvodnoj postaji Batina, + 750 cm. Za procjenu ugroženosti Baranje analizirana su dva moguća scenarija. Prvi, koji bi se ostvario da je vodostaj dalje rastao do razine maksimalno zabilježenog (+776 cm) i drugi koji daje ugroženost područja u slučaju da je došlo do popuštanja nasipa pri vodostaju zabilježenom 10. travnja 2006. kada je Dunav kod Batine dosegao vodostaj od 750 cm. U tom slučaju gotovo trećina površine Baranje bila bi poplavljen, a deseci naselja ugroženo. Nakon poplavne epizode u kolovozu 2002. godine poduzete su tehničke mjere poboljšanja sustava obrane od poplava – nadvišenje nasipa, međutim pokazalo se da provođenje samo tehničkih mjera nije dovoljno. Potrebno je više pozornosti posvetiti netehničkim mjerama – prognozama propagacije vodnog vala, ažuriranju planova obrane od poplava, ispitivanju mogućnosti retencije vode unutar sliva, analizama rizika od poplava i uvođenju rizičnih područja u prostorne planove. U radu se zaključno daju preporuke za daljnje aktivnosti na razvoju sustava za obranu od poplava na Dunavu, utemeljene na iskustvima posljednjih dviju poplava.

poplava; scenariji; tehničke mjere obrane od poplava; netehničke mjere obrane od poplava

nije evidentirano