hrvatski

Odlike vanjštine i proizvodnosti nekih hrvatskih izvornih pasmina ovaca

U Hrvatskoj se danas u čistoj krvi uzgaja dvadesetak pasmina ovaca, od čega je devet izvornih pasmina. Svrha ovog rada bila je, subjektivnim metodama procjene vanjštine i određenim tjelesnim izmjerama utvrditi odlike vanjštine nekih hrvatskih izvornih pasmina ovaca. Budući da se glavnina proizvodnje ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj temelji upravo na našim izvornim pasminama, u ovom radu su prikazane mliječne odlike istarske ovce, paške ovce, dalmatinske pramenke, creske ovce te križanki s različitim krvnim udjelima creske ovce, avasija i istočnofrizijske ovce. Stoga je cilj ovoga rada bio utvrditi odlike vanjštine i mliječnosti, kao i njihove međuodnose, nekih naših izvornih pasmina ovaca. Istarska ovca ima znatno veći tjelesni okvir (prosječna visina grebena 73 cm) i veću prosječnu tjelesnu masu (67 kg) od ostalih izvornih pasmina obuhvaćenih istraživanjem (paške, creske i krčke ovce te dalmatinske pramenke), koje su znatno manjeg tjelesnog okvira, prosječne tjelesne mase odraslih ovaca od 35 do 42 kg i visine grebena od 54 do 60 cm. Istarska ovca i paška ovca su naše najmliječnije pasmine (161, 72 kg i 148, 44 kg mlijeka u laktaciji) s najvišom proizvedenom količinom mliječne masti i bjelančevina. Međutim, najviše mlijeka po kg tjelesne mase u laktaciji proizvele su paške ovce (3, 44 kg), zatim dalmatinska pramenka (3, 07 kg) i istarska ovca (2, 41 kg), a najmanje creska ovca (1, 52 kg). Sukladno tehnologiji uzgoja, između istraživanih pasmina utvrđene su razlike u trajanju razdoblja sisanja. Naime, u istarskih ovaca razdoblje sisanja je dvostruko duže nego u paških ovaca (65 : 32 dana).

izvorne pasmine; ovca; vanjština; proizvodnja mlijeka

Rad je objavljen i na engleskom jeziku.