Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 326902

Značajke pomlađivanja u progalama dinarskih bukovo-jelovih prašuma


Mikac, Stjepan; Roženbergar, Dušan; Anić, Igor; Diaci, Jurij
Značajke pomlađivanja u progalama dinarskih bukovo-jelovih prašuma // Zbornik sažetaka znanstvenoga skupa Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj / Matić, Slavko ; Anić, Igor (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2007. str. 14-16 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Značajke pomlađivanja u progalama dinarskih bukovo-jelovih prašuma
(Characteristics of gap regeneration in Dinaric beech-fir virgin forests)

Autori
Mikac, Stjepan ; Roženbergar, Dušan ; Anić, Igor ; Diaci, Jurij

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka znanstvenoga skupa Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj / Matić, Slavko ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2007, 14-16

Skup
Znanstveno savjetovanje Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27-28. 09. 2007.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Prirodno pomlađivanje; svjetlo; dinarske prašume; Fagus sylvatica L.; Abies alba Mill.
(Natural regeneration; light; Dinaric virgin forests; Fagus sylvatica L.; Abies alba Mill.)

Sažetak
Istraživanje je obavljeno u dvije tipične dinarske bukovo-jelove prašume: Čorkovoj uvali (Hrvatska) i Rajhenavski Rog (Slovenija). Obje prašumske sastojine pripadaju šumskoj zajednici Omphalodo-Fagetum Marinček et al. 1992. U omjeru smjese sastojina dominiraju obična bukva (Fagus sylvatica L.) i obična jela (Abies alba Mill.). Sporadično su primješane smreka (Picea abies /L./ Karsten), velelisna lipa (Tilia platyphyllos Scop.), gorski javor (Ulmus glabra Huds.) i gorski jasen (Fraxinus excelsior L.). Obje prašume pridolaze u sličnim stanišnim prilikama. Prostiru se u rasponu nadmorskih visina 700 – 1200 m, na tipičnom krškom reljefu, geološkoj podlozi vapnenca, uz prosječnu godišnju temperaturu zraka od 7 °C i oborine u rasponu 1600 – 2500 mm/god. Ciljevi istraživanja bili su usporediti kvantitativne i kvalitativne značajke prirodnoga pomlatka, stanišne prilike na osnovu indikatorskih vrijednosti vrsta iz sloja prizemnoga rašća te svjetlosne uvjete na progalama obiju prašuma. Uzorkovanje je obavljeno na progalama koje su nastale odumiranjem starih stabala. U obje su prašume uzorkovane 4 velike (0, 07 – 0, 2 ha) i 7 malih (~0, 02 ha) progala. Unutar svake progale postavljena je pravokutna kvadratna mreža dimenzija 5 x 5 m. Na mreži su mjerene i analizirane kvantitativne i kvalitativne osobine pomlatka te relativna pokrovnost vrsta prizemnog rašća. Osim toga, na svakoj plohi snimana je hemisferna fotografija u svrhu analize svjetla. U prašumi Rajhenavski rog ustanovljeno je izrazito slabo pomlađivanje obične jele i znakovito bolje pomlađivanje obične bukve u usporedbi s prašumom Čorkova uvala. Također su ustanovljene fluktuacije u kretanju drvnih masa u nekoliko zadnjih desetljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo, Biotehnologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
068-0682041-1950 - Dinamika obnove bukovo-jelovih prašuma hrvatskih Dinarida (Igor Anić, )

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Stjepan Mikac, (273266)
Igor Anić, (204100)