hrvatski

Suodnos akumulacije radiojoda, staničnog sadržaja DNK i kliničkog tijeka bolesti u diferenciranog karcinoma štitnjače

Ovim se istraživanjem željelo istražiti učestalost i prognostički z promijenjenog sadržaja DNK (aneuploidije) u dobroćudnih i zloć novotvorina štitnjače, te ispitati suodnos nakupljanja radiojoda (1] diferenciranih karcinoma štitnjače i sadržaja DNK u istim tumorima. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 160 bolesnika, od čega dobroćudnim novotvorinama, te 85 s diferenciranim karcinomom štitr Čvorastu gušu imalo je 37/75 bolesnika, dok je u 38/75 dijagnost folikularni adenom. U 68/85 (80%) bolesnika dijagnosticiran je paj karcinom, dok je preostalih 17/85 (20%) bolovalo od folikularnog tipa tx Metastaze u regionalne limfne čvorove vrata razvilo je 17/85 bolesnika, dok je udaljena diseminacija registirirana u 6/85 (7, 1%) sluča Određivanje DNK ploidije vršeno je pomoću protočnog brojača st iz tkiva uklopljenih u parafin, na istim uzorcima koji su ranije koriste postavljanje patomorfološke dijagnoze. Aneuploidija je detektirana u 13, 5% čvorastih guša, te u 3 folikularnih adenoma. Istovremeno, poremećeni sadržaj DNK nađen 32, 9% diferenciranih karcinoma, gdje je aneuploidija bila češća u folikul (52, 9%) negoli u papilarnih karcinoma (27, 9%). DNK indeks se krel dobroćudnih lezija u rasponu 1, 1 - 1, 9 ; dok je taj raspon u zloćudnih tu iznosio 1, 1 - 2, 75. Koeficijent varijacije G0/Gi diploidnog vrha u čvoras guša bio vjerodostojno viši (p<0, 05) od koeficijanata varijacije svih o lezija - adenoma, te papilarnih i folikularnih karcinoma, dok je pos stanica u S fazi u čvorastih guša bio vjerodostojno niži (p<0, 05) od vrijednosti u folikularnim adenomima i papilarnim karcinomima. U pojedinim slučajevima folikularni su adenomi razvili st aneuploidije sličan diferenciranim karcinomima, ali bez kliničkog ispolja zloćudnosti, zbog čega se stječe dojam kako određivanje DNK ploic folikularnih adenoma nema praktično kliničko značenje.Jednako tako, visoki stupanj preklapanja kako učestalosti, tako stupnja aneuploidije u dobroćudnih i zloćudnih tumora štitnjače onemoguć je njihovo razlikovanje samo na temelju mjerila sadržaja stanične DNK.Među diferenciranim karcinomima štitnjače, aneuploidija je nađena 16, 1% slučajeva bez znakova bolesti nakon kirurške i radiojodne ablacij 76, 5% slučajeva s perzistirajućom bolesti u prednjoj vratnoj regiji, te 83, 3' slučajeva s udaljenim metastazama. Istovremeno, bolesnici s metastazarr folikularnog karcinoma štitnjače imali su vjerodostojno viši (p=0, 03 postotak stanica u S fazi, negoli oni bez metastatskog rasapa. Premda poremećeni sadržaj stanične DNK nije isključiva osobir uznapredovalih slučajeva diferenciranog karcinoma štitnjače, nazočno aneuploidije upozorava na sklonost tumora ka regionalnoj i/ili udaljen diseminaciji. Od ostalih prognostičkih čimbenika uočen je negativan utjec dobi i muškoga spola na tijek diferenciranog karcinoma štitnjače. Osjetljivost scintigrafije s 131I u detekciji metastaza diferencirane karcinoma štitnjače procjenjena je na 70%, uz specifičnost od 100°/c točnost od 92%. Lažno negativni scintigrafski nalazi s 131I zabilježeni većinom u aneuploidnih tumora, što posredno govori o povezano? aneuploidije i smanjene histološke diferenciranosti karcinoma štitnjače. Na temelju rezultata ovoga istraživanja smatramo kako je u bolesnil s aneuploidnim karcinomima štitnjače indicirano intenzivnije praćenje liječenje na osnovi ukupnih kliničkih i dijagnostičkih pokazatelja agresivnost metaboličke aktivnosti tumora. U slučajevima u kojih se doka neučinkovitost radiojodne scintigrafije, dijagnostičku bi obradu valjalo prošir drugim scintigrafskim metodama.

Radiojod; karcinom štitnjače; DNK

nije evidentirano