hrvatski

Epidemiologija karcinoma štitnjače u istočnoj Hrvatskoj

Cilj i svrha istrazivanja: utvrditi vremensku, prostornu i histolosku raspodjelu karcinoma stitnjace u istocnoj Hrvatskoj. Svrha dobivenih deskriptivno-epidemioloskih pokazatelja je ustanoviti znacaj i moguci utjecaj okolisnih i/ili drugih etioloskih cimbenika pojedinih lokaliteta istocne Hrvatske na ucestalost i promjenu patologije karcinoma stitnjace. Ustroj istrazivanja: epidemiolosko-klinicka studija. Karcinomi stitnjace razvrstani su prema drugom izdanju histoloske klasifikacije Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization - WHO). Istrazivanje je podijeljeno na pojedina razdoblja, stopa incidencije u istocnoj Hrvatskoj usporedjena je s incidencijom u Hrvatskoj, utvrdjen je vremenski trend kretanja godisnjih dobno i spolno-specificnih stopa, a stope su standardizirane prema stanovnistvu Hrvatske (popis 2001.), Europe i svijeta. Mjesto istrazivanja: Klinicka bolnica Osijek i Medicinski fakultet Osijek Sveucilista Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Bolesnici: Od 1969. do 2005. godine analizirano je 510 bolesnika (423 zene i 87 muskaraca) lijecenih zbog karcinoma stitnjace na podrucju istocne Hrvatske (Viroviticko-podravska, Pozesko-slavonska, Brodsko-posavska, Osjecko-baranjska i Vukovarsko-srijemska zupanija). Srednja zivotna dob klinicke manifestacije karcinoma s histoloskom potvrdom bila je 47.2± ; ; 16.0 godina, a median zivotne dobi pojavljivanja karcinoma 48 godina. Glavno ishodiste istrazivanja: ustanoviti podrucne i vremenske trendove obolijevanja i dokazati prednost temeljitog analiziranja medicinske dokumetacije (klinicke povijesti bolesti i medicinski nalazi ambulantnog pracenja bolesnika) u ostvarenju detaljne epidemiolosko-klinicke studije karcinoma stitnjace. Rezultati: Histoloski je verificirano 97.7%, a klinicki dijagnosticirano 2.3% karcinoma stitnjace. Najucestaliji histoloski tip bio je papilarni (13.2% u muskaraca i 86.6% u zena), a zatim su slijedili folikularni (18.3% u muskaraca i 81.7% u zena), medularni (34.8% u muskaraca i 65.2% u zena) i anaplasticni karcinom (3 u muskaraca i 8 u zena). Sporadicni medularni karcinom bio je zastupljen u 71.7%, a obiteljski medularni u 28.3% slucajeva. Tijekom razdoblja istrazivanja srednja godisnja stopa incidencije karcinoma stitnjace iznosila je 1.5 (u muskaraca 0.53 i 2.29 u zena), dobno-standardizirana stopa prema stanovnistvu Hrvatske (popis 2001.) iznosila je 4.2, Europe 3.4 i svijeta 3.5 na 100.000 stanovnika. Najvisa incidencija bila je u petom desetljecu zivota (2.6/100.000). Karcinomi su se ucestalije javljali u zena nego u muskaraca u omjeru m/z 1:4.3. U oba spola najucestaliji su bili papilarni karcinomi. Prema histoloskim tipovima incidencija je iznosila: za papilarni 3.3, za folikularni 0.4, za medularni 0.3 i za anaplasticni 0.1 na 100.000 stanovnika. Raspodjela karcinoma u istocnoj Hrvatskoj je neravnomjerna. Najvisa incidencija bila je u Osjecko-baranjskoj zupaniji (2.3/100.000) u Donjem Miholjcu (3.8/100.000), a najniza u Pozesko-slavonskoj zupaniji (0.3/100.000). U posljednjem desetljecu istrazivanja zabiljezen je znacajan porast ukupne incidencije karcinoma stitnjace. Histoloski tip karcinoma i zivotna dob obolijevanja bili su neovisni cimbenici rizika koji su utjecali na prezivljenje. Zakljucak: Incidencija karcinoma stitnjace u istocnoj Hrvatskoj i u Hrvatskoj je u porastu. U istocnoj Hrvatskoj porast se najvise odnosio na papilarni karcinom. Razliciti trendovi porasta pojedinih histoloskih tipova karcinoma tijekom istrazivanog razdoblja i njihova raspodjela na podrucju istocne Hrvatske ukazuju na moguci utjecaj okolisnih i/ili drugih etioloskih cimbenika na ucestalost i promjenu patologije karcinoma stitnjace. Potrebna su daljnja epidemiolosko-analiticka istrazivanja i u drugim podrucjima Hrvatske, kako bi se dobiveni pokazatelji mogli usporediti i doprinjeti spoznajama o patogenezi karcinoma stitnjace kao etioloski nedovoljno poznatom patoloskom entitetu.

epidemiologija; karcinomi stitnjace; istocna Hrvatska

nije evidentirano