hrvatski

Fenotipske i genotipske značajke najdužega leđnoga mišića simentalske junadi u Hrvatskoj

Istraživali smo fenotipske i genetske osobine kemijskog sastava najdužega leđnoga mišića, završne mase junadi u tovu te mase i udjele tkiva u rebranom isječku. Istraživanje je bilo provedeno na 698 junadi simentalske pasmine, sinova 68 bikova koji su se nalazili u progenom testu na tovnu sposobnost, količinu i sastav mesa. Testiranje je trajalo od 1993. do 2005. godine. Junad je po skupinama prema bikovima bila polubraća. Prosječna masa na kraju tova mjerena pri utovaru iznosila je 575, 26± ; ; 2, 163 kg, a prije klanja bila je 560, 80± ; ; 2, 121 kilograma. Prosječna masa MLD bila je 1015, 35± ; ; 7, 220 g ; masa loja 657, 86± ; ; 8, 720 g ; masa ukupnih mišića 2874, 50± ; ; 22, 738 g i masa kostiju 923, 62± ; ; 7, 042 g. Udio MLD u rebranim isječcima bio je 22, 27± ; ; 0, 127% ; udio loja 14, 07± ; ; 0, 135% ; udio ukupnih mišića 62, 59± ; ; 0, 131% i udio kostiju 20, 20± ; ; 0, 109%. U najdužim leđnim mišićima kemijskim su analizama ustanovljeni: prosječni udio suhe tvari od 24, 87± ; ; 0, 040%, udio vode 75, 13± ; ; 0, 040%, udio bjelančevina 20, 63± ; ; 0, 052%, udio ekstrakta petrol etera 3, 14± ; ; 0, 060% i udio pepela 1, 10± ; ; 0, 002%. Varijabilnost kod promatranih obilježja bila je niska osim kod mase i udjela loja u rebranim isječcima, a posebno sadržaja masti u MLD (KV=50, 85%). Analizom varijance ustanovili smo značajan utjecaj godine, mjeseca i sezone završetka tova na promatrana obilježja. Sezona nije utjecala samo na udio ukupnih mišića u rebranim isječcima. Izračunane su linearne korelacije te linearne i multiple regresije, a pri izračunu genetskih korelacija isključili smo utjecaje godine, sezone i mjeseca završetka tova te završne mase junadi u tovu. Sve genetske korelacije su statistički značajne na razini p<0, 05. Udio suhe tvari u MLD statistički je značajno povezan s masom junadi na kraju tova pri utovaru (rg=0, 46), masom junadi na kraju tova prije klanja (rg=0, 44), masom loja (rg=0, 82), udjelom MLD u rebranom isječku (rg=-0, 56), udjelom loja (rg=0, 70), udjelom ukupnih mišića (rg=-0, 47) i s udjelom kostiju (rg=-0, 40). Udio vode u MLD u statistički je značajnoj korelaciji s masom junadi na kraju tova pri utovaru (rg=-0, 46), masom junadi na kraju tova prije klanja (rg=-0, 44), masom loja (rg=-0, 82) te s udjelom loja (rg=-0, 77). Udio bjelančevina u MLD statistički je značajno povezan s udjelom MLD rebranom isječku (rg=-0, 41) te s udjelom vode u MLD (rg=-0, 34). Udio masti u MLD u statistički je značajnoj korelaciji s masom loja (rg=0, 63), udjelom MLD u rebranom isječku (rg=-0, 34), udjelom ukupnih mišića (rg=-0, 40), udjelom kostiju (rg=-0, 33), udjelom vode u MLD (rg=-0, 70) i udjelom bjelančevina u MLD (rg=-0, 90). Udio pepela u MLD u statistički je značajnoj korelaciji s masom ukupnih mišića u rebranom isječku (rg=-0, 65). Izračunali smo vrijednosti heritabiliteta za masu junadi na kraju tova mjerenu pri utovaru (0, 734) i prije klanja (0, 633). Vrijednosti heritabiliteta za masu i udjele pojedinih tkiva u rebranim isječcima su: masa MLD 0, 436 ; masa loja 0, 109 ; masa ukupnih mišića 0, 329 ; masa kostiju 0, 504 ; udio MLD 0, 809 ; udio loja 0, 360 ; udio ukupnih mišića 0, 752 te za udio kostiju 0, 590. Heritabilitet za svojstva kemijskog sastava najdužega leđnoga mišića bio je: za udio suhe tvari 0, 604 ; vode 0, 604 ; bjelančevina 0, 395 ; masti 0, 296 te za udio pepela 0, 361.

simentalski bikovi; najduži leđni mišić; kemijski sastav; fenotipske i genetske korelacije; heritabilitet

nije evidentirano