Naslov
Stanovi za odmor i rekreaciju u priobalnom dijelu Hrvatske - geografski aspekt fenomena
(Second homes in the littoral Croatia - a geographical perspective)

Autori
Opačić, Vuk Tvrtko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.02

Godina
2008

Stranica
574

Mentor
Curić, Zoran

Ključne riječi
vikendaštvo; vikendica; rekreacija; hrvatsko priobalje; otok Krk; turistička geografija
(second home phenomenon; second home; recreation; Croatian littoral; island of Krk; tourism geography)

Sažetak
Predmet istraživanja doktorske disertacije jest pojava vikendaštva, tj. njegov šire shvaćeni prostorni aspekt u priobalnom dijelu Hrvatske, promatran iz perspektive turističke geografije. Vikendaštvo je na razne načine snažno utjecalo na direktnu i indirektnu transformaciju hrvatskoga priobalja, osobito u zadnjih četrdesetak godina. Stoga se kao svrha istraživanja nameće produbljivanje spoznaja o vikendaštvu u priobalnom dijelu Hrvatske i aktualizacija navedene tematike davanjem znanstvenog doprinosa istraživanju njegovih širih prostornih aspekata. Glavni empirijski ciljevi istraživanja jesu: analizirati obilježja razvojne dinamike i prostornog rasporeda vikendaštva u priobalnom dijelu Hrvatske te utvrditi intenzitet i karakter njegovih fizionomskih, ekonomskih i sociokulturnih utjecaja i posljedica u regionalnom razvoju lokalne zajednice. Uz produbljivanje teorijskih spoznaja, najvažniji teorijsko-metodološki ciljevi istraživanja jesu i davanje prijedloga geografskoga koncepta istraživanja vikendaštva u receptivnom vikendaškom području te sistematizacija odgovarajuće hrvatske stručne terminologije. Kao ključni aplikativni cilj istraživanja ističe se davanje preporuke za buduće usmjeravanje vikendaštva u skladu s načelima održiva razvoja. U razvoju vikendaštva u priobalnom dijelu Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata mogu se izdvojiti tri razdoblja s različitim prostornim implikacijama: faza prenamjene i adaptacije postojećega stambenog fonda u vikendice (najviše 1960-ih i 1970-ih), faza izgradnje namjenskih objekata za odmor i rekreaciju, obiteljskih vikendica (1970-ih i 1980-ih) te faza pojačane izgradnje višestambenih apartmanskih kompleksa (od sredine 1990-ih). Vikendaštvo je u priobalju najprije zahvatilo prostor Sjevernoga hrvatskog primorja, potom je između 1980. i 1990. znatno ojačalo i u Dalmaciji, a nakon Domovinskog rata u zadnjih desetak godina ponovo se jače koncentriralo na Kvarneru i u Istri. Analizom na razini čitavoga hrvatskog priobalja dokazano je uz ostalo da je: struktura stranih turista u Hrvatskoj u velikoj mjeri ista kao i struktura stranih vlasnika vikendica, da je vikendaštvo jače utjecalo na transformaciju manjih naselja te da se prostorni raspored turizma i vikendaštva na lokalnoj razini u cijelosti ne preklapa. Detaljno istraživanje vikendaštva na otoku Krku potvrdilo je pretpostavku da u domaćem segmentu vikendaštva prevladavaju vlasnici sa stalnim prebivalištima u gradovima, ponajviše najvećima, koji svoje vikendice rabe više u rekreacijske nego u komercijalne svrhe. Među transformatorskim implikacijama vikendaštva u lokalnim zajednicama najjače je izražena skupina onih fizionomskih, koja je najčešće negativno aspektirana, dok su ekonomski efekti vikendaštva, suprotno percepciji lokalne javnosti, najčešće ipak pozitivni. Sociokulturni utjecaji i posljedice vikendaštva u lokalnim zajednicama slabije su istaknuti od fizionomskih i ekonomskih, pa se u lokalnoj javnosti doživljavaju pretežno kao pozitivni.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA