Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

zdravstvena njega bolesnica oboljelih od anoreksije nervoze (CROSBI ID 533564)

Prilog sa skupa u zborniku | ostalo

Zlata Bradovski zdravstvena njega bolesnica oboljelih od anoreksije nervoze // Najčešći problemi kliničke pedijatrije u svjetlu suvremenih smjernica / Prof. dr. sc. Zvonko Jurčić, doc. dr. sc. Ljerka cvitanović- Šojat, doc. dr. sc. Zora Zakanjr (ur.). Zagreb, 2007. str. 114 - 120-x

Podaci o odgovornosti

Zlata Bradovski

hrvatski

zdravstvena njega bolesnica oboljelih od anoreksije nervoze

Anoreksija nervoza je poremećaj u hranjenju, karakteriziran gubitkom tjelesne težine, intenzivnim osjećajem straha od pretilosti, poremećaja u percepciji tjelesnog izgleda, sekundarnim endokrinološkim i metaboličkim promjenama kao i poremećajem tjelesnih funkcija. To je istovremeno bolest tijela i duha s korijenima u biološkim, psihološkim i socijalnim dimenzijama, a koje su često isprepleteni. Ustrajno gladovanje i postignuta niska tjelesna težina, smatraju se ispunjenjem a nikako nesrećom, odnosno rješavanjem problema a ne bolešću. Anoreksija nervoza nije isključivo vezana za ženski spol, jer se 5 - 10 % slučajeva javlja u osoba muškog spola. Najčešće se javlja između 12. - 23. godine, a u 90% slučajeva pojavljuje se između 15. - 17. godine. U adolescenata prevalencija anoreksije nervoze iznosi 0, 5%. Broj dijagnosticiranih slučajeva objektivno je manji nego je sama učestalost. Smatra se da je učestalost subkliničkih oblika u adolescenata 3-5 %. Epidemiološki podaci za razdoblje prije puberteta nisu poznati. Čimbenike rizika podjelili smo u četiri osnovne skupine, i to su: individualna predispozicija - strah od unosa većih ili manjih zalogaja - zadovoljstvo postignutim gubitkom na težini - depresija - sama po sebi može biti simptom izgladnjivanja obiteljska predispozicija - izostanak obiteljske podrške u kriznim i važnim trenucima - majke dominantne a očevi pasivni i neefikasni - narušeni obiteljski odnosi socio-kulturološka predispozicija - kulture preokupirane vitkošću tijela - viši društveni slojevi i veći stupanj obrazovanja - utjecaj mass media - ultra vitka linija - rizična zanimanja - manekenke, foto modeli, balerine, gimnastičarke i dr. poticajni čimbenici - bezazleni komentar prijateljice ili prijatelja na izgled i tjelesnu težinu - pubertet - promjene u izgledu i obliku tijela - prekomjerna tjelesna aktivnost ZDRAVSTVENA NJEGA Pristup bolesnicama je holistički, pun povjerenja od strane osoblja i roditelja (u početku djevojke odbijaju suradnju i pune su nepovjerenja, što se s vremenom poboljšava). Prihvaćaju se onakve kakve jesu, s manama i vrlinama, ne optužuju se, uvažavaju njihove želje u onim slučajevima gdje se dodatno ne ugrožava njihov život. Potrebno je prisustvo empatije i iskrenosti. Ne postoje sheme po kojima se rješavaju njihovi problemi, jer svaka od njih je osoba sama za sebe, posebna, jedinstvena i specifična. Kako bi se imao uvid u zdravstveno stanje bolesnice na Klinici obavezno je pravilo vaganja bolesnica svako jutro, nakon obavljanja jutarnje nužde, vaganje se provodi uvijek na istoj vagi, u pidžami, bez šlapa i okrenute leđima pokazivaču težine. SESTRINSKE DIJAGNOZE Pothranjenost u/s osnovne bolesti što se očituje gubitkom na tjelesnoj težini I gubitkom potkožnog masnog tkiva. Visoki rizik za dehidraciju u/s smanjenog unosa tekućine I korištenja laksativa. Visoki rizik za mučninu, povračanje I proljev u/s primjenom enteralne prehrane. Visoki rizik za aspiraciju u/s nespravnim položajem nazogastrične sonde. Tjeskoba u/s hospitalizacijom što se očituje slabom komunikacijom I osamljivanjem. Hipotermija u/s slabom perifernom cirkulacijom što se očituje cijanotičnim okrajinama, suhom I hladnom kožom I nakostriješenim dlakama. Bradikardij u/s oslabljene cirkulacije što se očituje brojem otkucaja srca ispod 60. Visoki rizik za samoozljeđivanje u/s depresijom. SESTRINSKE INTERVENCIJE: lagana prehrana ( tri glavna obroka I dva međuobroka ) estetski servirana hrana pružiti emocionalnu podršku( biti uz bolesnicu ) kontrola I ograničenje tjelesne aktivnosti ( posebno nakon obroka ) kontrola povračanja I korištenja laksativa svakodnevno vaganje edukacija o važnosti pravilne prehrane dodatna enteralna prehrana mjeriti unos tekućine mjeriti diurezu aseptični uvijeti pri rukovanju hranom I priborom ( po protokolu ) pravilno skladištenje enteralnih pripravaka provjera trajnosti enteralnih pripravaka pravilno ispiranje sonde nakon aplikacije enteralnog pripravka pravilan protok svakodnevno mjenjanje enteralnog seta dokumentiranje u sestrinsku dokumentaciju postavljanje nazogastrične sonde po protokolu odabir najkvalitetnije nazogastrične sonde provjera položaja sonde prije svakog obroka pravilan položaj bolesnice za vrijeme aplikacije enteralnog pripravka poticati bolesnicu da verbalizira svoje probleme I strahove iskreno odgovarati na pitanja dozvoliti korištenje privatnih stvari uspostaviti odnospun povjerenja I iskrenosti kontrola vitalnih funkcija kontrola EKG – a bolesnicu uključiti u druženje s ostalim bolesnicima pravilno primjeniti psihofarmako terapiju uključiti obitelj – obiteljska psihoterapija I ukloniti sve predmete iz blizine bolesnice koje bi mogla upotrebiti za samoozljeđivanje. Kod težih psihičkih poremećaja (psihoza, depresija, agresija) već na početku bolesnice se po preporuci psihijatra liječe antidepresivima, antipsihoticima (Helex, Zoloft, Zyprexa, Fevarin) uz stalnu suradnju psihijatra. Medicinska sestra treba dobro poznavati nuspojave lijeka kako bi na vrijeme uočila simptome koji na to upučuju. Bitno je da lijek : dobije prava osoba da ga dobije na pravi način u pravo vrijeme i u pravoj dozi. Medicinska sestra treba stalno biti prisutna u blizini bolesnice što zbog kontrole ali i kao podrška kad god ju bolesnica zatreba. Na taj naćin može se najlakše utvrditi potrebe i želje bolesnice, ali i prepoznati simptome koji mogu upučivati na poboljšanje ili pogoršanje zdravstvenog stanja. Iskren razgovor medicinske sestre i bolesnice može imati i terapeutsko značenje. Bolesnici ništa se ne nameče i na ništa ju se ne prisiljava, a informacije ipak dobije i posprema u memoriju. Važno je da bolesnica zna da je tu uvijek netko tko će ju saslušati i pokušati joj pomoći u rješavanju trenutačnih problema i poteškoća. Bolesnicu treba naučiti o funkcijama svih susava u organizmu, a naročito probavnog I reproduktivnog sustava. Medicinska sestra u svom radu mora biti pripremljena I pripremiti roditelje na moguće žaljenje bolsnice na restrektivnu ili čak ” okrutnu “ sestrinsku njegu. Takav odgovor je vrlo čest kada se ustraje na promjenama u ponašanju.

Anoreksija nervoza; pothranjenost; zdravstvena njega

nije evidentirano

engleski

Nursing Anorexia nervosa patients

nije evidentirano

Anorexia nervosa; nursing; malnutrition

nije evidentirano

Podaci o prilogu

114 - 120-x.

2007.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Prof. dr. sc. Zvonko Jurčić, doc. dr. sc. Ljerka cvitanović- Šojat, doc. dr. sc. Zora Zakanjr

Zagreb:

Podaci o skupu

poslijediplomski tečaj trajnog medicinskog usavršavabja i tečj trajnog med. usavršavanja med. sestara

predavanje

10.11.2007-10.11.2007

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada





nije evidentirano