Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 324382

Štete od divlje svinje (Sus scrofa) na poljoprivrednim kulturama


Šprem, Nikica; Treer, Tomislav; Florijančić, Tihomir; Safner, Roman
Štete od divlje svinje (Sus scrofa) na poljoprivrednim kulturama // 43. hrvatski i 3. međunarodni simpozij agronoma : Agroekologija ekološka poljoprivreda : zbornik sažetaka = 43nd Croatian & 3th International Symposium on Agriculture : Agroecology and ecological agriculture : book of abstracts / Pospišil, Milan (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet, 2008. str. 205-206 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, stručni)


Naslov
Štete od divlje svinje (Sus scrofa) na poljoprivrednim kulturama
(Damage on Agricultural Crops Caused by Wild Boar (Sus scrofa))

Autori
Šprem, Nikica ; Treer, Tomislav ; Florijančić, Tihomir ; Safner, Roman

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
43. hrvatski i 3. međunarodni simpozij agronoma : Agroekologija ekološka poljoprivreda : zbornik sažetaka = 43nd Croatian & 3th International Symposium on Agriculture : Agroecology and ecological agriculture : book of abstracts / Pospišil, Milan - Zagreb : Agronomski fakultet, 2008, 205-206

ISBN
978-953-6135-66-0

Skup
Hrvatski simpozij agronoma (43 ; 2008) ; Međunarodni simpozij agronoma (3 ; 2008)

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 18.- 21.02.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Sus scrofa; divlja svinja; štete; poljoprivredne kulture
(Sus scrofa; wild boar; damage; agricultural crops)

Sažetak
Proteklih desetljeća se populacija divlje svinje povećala brojčano, a naseljava i sve veći geografski areal. Danas se divlja svinja smatra problematičnom vrstom zbog značajna ekonomskog utjecaja koji ima na poljoprivredu, jer joj populacija naglo raste. Osim toga, divlja svinja je široko rasprostranjeni svežder koji svojim rovanjem utječe na ekosistem uništavajući tlo pa potiče rast korova, onemogućava obnovu šuma i izaziva štete na kultiviranim površinama, te njene hranidbene navike izazivaju ekonomske i biološke probleme. Cilj ovog rada je pregled dostupne literature o štetama na poljoprivrednim kulturama. U nekim su zemljama, štete na usjevima znatne pa se tako u Poljskoj, 70% šteta pripisuje divljoj svinji. Na krumpiru i ostalim gomoljastim usjevima štete su znatnije nego na primjer, na grožđu. Od 1984. do 1992. kompenzacija za štete u Francuskoj povećala se sa 7, 5 na 18 milijuna eura. U mediteranskoj regiji Francuske, štete u vinogradarstvu su također porasle sa 110.125, 00 eura u 1978. na 463.340, 00 eura u 1997. Procijenjena šteta u proizvodnji u Pakistanu na usjevima šećerne trske je 11, 3%, kukuruzu 6, 7%, pšenici 3% a kikirikiju 0, 9% pa tako šteta na šećernoj trsci, pšenici i kukuruzu u US$ iznosi 7, 6 milijuna, dok je godišnja šteta na kikirikiju oko US$ 300.000. Nove plantaže kokosovog oraha, palmi uljarica, banana, manioke, batata u Indoneziji i jama u Indiji također su ugrožene od divlje svinje. Procjenjuje se da su podivljale svinje u Australiji uzrokom godišnjoj šteti od minimum sto milijuna australskih dolara, dok godišnja kompenzacija za uništene usjeve u mnogim zemljama dostiže stotine, tisuće, ponekad nekoliko milijuna US $. Za neutraliziranje takvih šteta koriste se uglavnom tri metode: pojačani odstrjel ; dodatna prihrana u šumama kako bi se divljač udaljila od poljoprivrednih površina ; ograđivanje kultiviranih površina električnim ogradama - « ; ; pastirima» ; ; .

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo, Biotehnologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
079-0000000-3590 - Epizootiološka istraživanja nametničkih bolesti divljači u istočnoj Hrvatskoj (Tihomir Florijančić, )
178-1782739-2746 - Biološki aspekti u slatkovodnom ribarstvu i lovstvu (Tomislav Treer, )

Ustanove
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Agronomski fakultet, Zagreb