Štete od divlje svinje (Sus scrofa) na poljoprivrednim kulturama (CROSBI ID 533505)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Šprem, Nikica ; Treer, Tomislav ; Florijančić, Tihomir ; Safner, Roman
hrvatski
Štete od divlje svinje (Sus scrofa) na poljoprivrednim kulturama
Proteklih desetljeća se populacija divlje svinje povećala brojčano, a naseljava i sve veći geografski areal. Danas se divlja svinja smatra problematičnom vrstom zbog značajna ekonomskog utjecaja koji ima na poljoprivredu, jer joj populacija naglo raste. Osim toga, divlja svinja je široko rasprostranjeni svežder koji svojim rovanjem utječe na ekosistem uništavajući tlo pa potiče rast korova, onemogućava obnovu šuma i izaziva štete na kultiviranim površinama, te njene hranidbene navike izazivaju ekonomske i biološke probleme. Cilj ovog rada je pregled dostupne literature o štetama na poljoprivrednim kulturama. U nekim su zemljama, štete na usjevima znatne pa se tako u Poljskoj, 70% šteta pripisuje divljoj svinji. Na krumpiru i ostalim gomoljastim usjevima štete su znatnije nego na primjer, na grožđu. Od 1984. do 1992. kompenzacija za štete u Francuskoj povećala se sa 7, 5 na 18 milijuna eura. U mediteranskoj regiji Francuske, štete u vinogradarstvu su također porasle sa 110.125, 00 eura u 1978. na 463.340, 00 eura u 1997. Procijenjena šteta u proizvodnji u Pakistanu na usjevima šećerne trske je 11, 3%, kukuruzu 6, 7%, pšenici 3% a kikirikiju 0, 9% pa tako šteta na šećernoj trsci, pšenici i kukuruzu u US$ iznosi 7, 6 milijuna, dok je godišnja šteta na kikirikiju oko US$ 300.000. Nove plantaže kokosovog oraha, palmi uljarica, banana, manioke, batata u Indoneziji i jama u Indiji također su ugrožene od divlje svinje. Procjenjuje se da su podivljale svinje u Australiji uzrokom godišnjoj šteti od minimum sto milijuna australskih dolara, dok godišnja kompenzacija za uništene usjeve u mnogim zemljama dostiže stotine, tisuće, ponekad nekoliko milijuna US $. Za neutraliziranje takvih šteta koriste se uglavnom tri metode: pojačani odstrjel ; dodatna prihrana u šumama kako bi se divljač udaljila od poljoprivrednih površina ; ograđivanje kultiviranih površina električnim ogradama - « ; ; pastirima» ; ; .
Sus scrofa ; divlja svinja ; štete ; poljoprivredne kulture
nije evidentirano
engleski
Damage on agricultural crops caused by wild boar (Sus scrofa)
Proteklih desetljeća se populacija divlje svinje povećala brojčano, a naseljava i sve veći geografski areal. Danas se divlja svinja smatra problematičnom vrstom zbog značajna ekonomskog utjecaja koji ima na poljoprivredu, jer joj populacija naglo raste. Osim toga, divlja svinja je široko rasprostranjeni svežder koji svojim rovanjem utječe na ekosistem uništavajući tlo pa potiče rast korova, onemogućava obnovu šuma i izaziva štete na kultiviranim površinama, te njene hranidbene navike izazivaju ekonomske i biološke probleme. Cilj ovog rada je pregled dostupne literature o štetama na poljoprivrednim kulturama. U nekim su zemljama, štete na usjevima znatne pa se tako u Poljskoj, 70% šteta pripisuje divljoj svinji. Na krumpiru i ostalim gomoljastim usjevima štete su znatnije nego na primjer, na grožđu. Od 1984. do 1992. kompenzacija za štete u Francuskoj povećala se sa 7, 5 na 18 milijuna eura. U mediteranskoj regiji Francuske, štete u vinogradarstvu su također porasle sa 110.125, 00 eura u 1978. na 463.340, 00 eura u 1997. Procijenjena šteta u proizvodnji u Pakistanu na usjevima šećerne trske je 11, 3%, kukuruzu 6, 7%, pšenici 3% a kikirikiju 0, 9% pa tako šteta na šećernoj trsci, pšenici i kukuruzu u US$ iznosi 7, 6 milijuna, dok je godišnja šteta na kikirikiju oko US$ 300.000. Nove plantaže kokosovog oraha, palmi uljarica, banana, manioke, batata u Indoneziji i jama u Indiji također su ugrožene od divlje svinje. Procjenjuje se da su podivljale svinje u Australiji uzrokom godišnjoj šteti od minimum sto milijuna australskih dolara, dok godišnja kompenzacija za uništene usjeve u mnogim zemljama dostiže stotine, tisuće, ponekad nekoliko milijuna US $. Za neutraliziranje takvih šteta koriste se uglavnom tri metode: pojačani odstrjel ; dodatna prihrana u šumama kako bi se divljač udaljila od poljoprivrednih površina ; ograđivanje kultiviranih površina električnim ogradama - « ; ; pastirima» ; ; .
Sus scrofa ; wild boar ; damage ; agricultural crops
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o prilogu
205-206.
2008.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Pospišil, Milan
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
978-953-6135-66-0
Podaci o skupu
Hrvatski simpozij agronoma (43 ; 2008) ; Međunarodni simpozij agronoma (3 ; 2008)
predavanje
18.02.2008-21.02.2008
Zagreb, Hrvatska