hrvatski

Garažno-parkirni objekti kao elementi kvalitete destinacije u primorskim mjestima

Čovjek je primarni generator prometnih potreba i odvijanja prometa, ali je i žrtva njegova odvijanja. Stoga su konflikti između pješaka i vozila najteži prometni problemi u obalnim, odnosno primorskim mjestima. U tim je mjestima, zbog masovnog turizma, taj problem narastao do te mjere da ozbiljno ugrožava razinu turističke ponude. Nosioci turističke i uopće razvojne politike premalo su učinili i premalo čine na rješavanju tih problema. Oni su do sada bili opsjednuti povećanjem kapaciteta smještaja turista u hotelima, kampovima i privatnim sobama i povećanjem broja turista i noćenja, a zapanjujuće malo ulažu u rješavanje prometa u kretanju, prometa u mirovanju i potreba pješaka. Sigurnost pješaka mora postati i ostati dio prvorazrednih prioriteta u rješavanju. Prometna mreža na jadranskom turističkom području je nedostatna, posebno u turističkim destinacijama tradicionalnog primorskog urbanizma. Nedostatan broj parkirališnih mjesta, te uske ulice i intenzivan pješački promet nalaze se u kompleksnom međuodnosu, a zbog nedostatka prostora često i s tendencijom isključivanja jedne funkcije drugom. To je dakako jedan od osnovnih preduvjeta koji bi trebalo što prije ispuniti da bi se mogao razvijati kvalitetniji turizam. U središtu primorskih turističkih destinacija osjeća se akutan nedostatak parkirališnog prostora. Smatra se da je potražnja pet puta veća od ponude legalnih mjesta u gotovo svim primorskim gradovima. Izgradnja novih sadržaja ne prati adekvatna izgradnja parkirališnih garaža jer prostora za otvorena parkirališta doslovce i nema. Vozila se parkiraju po ulicama što bitno ometa funkcioniranje kretanja vozila i pješaka. Taj problem naročito je izražen u turističkoj sezoni. Uvođenjem naplate i ograničavanjem parkiranja nastojalo se smanjiti dolazak posjetilaca u centar grada osobnim automobilom, međutim to nije donjelo očekivane rezultate. Intenzivan promet i parkiranje u primorskim destinacijama, kada potrebe za parkiranjem znatno premašuju prostorne mogućnosti, uzrokuju znatne teškoće koji se očituju u: • zauzimanju (neovlaštenom) površina namijenjenih pješacima, ili često, parkiranju na zelenim površinama • ometanju pješačkih tokova • prometnim zastojima, a osobito teškoćama u opskrbljivanju trgovina i odvijanju hitnog prometa (hitna pomoć, vatrogasci, policija). Takve teškoće postupno dovode do nepomirljivih suprotnosti između prometa vozila i pješaka. Rješavanje problema parkiranja i pješačkog prometa uz kvalitetne cestovne prometnice koje vode do turističkih destinacija na Jadranu osnovna je i nezaobilazna pretpostavka razvoja turizma. Kvalitetna regulacija i organizacija prometnih tokova, te adekvatna prometna politika u parkiranju i odvijanju prometa mogu znatno ublažiti probleme. Turistička destinacija višeznačan je pojam, a za potrebe ovog rada istaknut će se da su osnovni ciljevi turističke destinacije osigurati kvalitetu gostima i dugoročnu egzistenciju domicilnog stanovništva. Ti se ciljevi osiguravaju kvalitetnim upravljanjem na način da se optimalizira turistička ponuda, prvenstveno u smislu da se nađe « ; optimalna kombinacija kvantitativnih i kvalitativnih čimbenika» ; . Mnogo je čimbenika i pokazatelja koji jasno ukazuju na nekonzistentan razvitak garažno – parkirnih objekta u funkciji turizma mnogih većih ili manjih primorskih destinacija. Uz nedostatak parkirališnog prostora u razvitku turizma svakako postoje i neki drugi problemi kao što su mnoga uska prometna grla primorskih mjesta koje iziskuju svakodnevne zastoje, odnosno dugo vrijeme čekanja, te svakako nebriga odgovornih za rješavanje ovakvih problema. Da bi se u narednim godinama ispravilo takvo nepovoljno stanje za razvoj turizma, nužno je hitno izučiti problem mirovanja prometnih sredstava u turističkoj destinaciji. Većina primorskih destinacija nema dovoljno raspoloživog prostora na pravom mjestu za potrebe parkiranja, te raspoloživi prostori jako zaostaju za potrebama prometa. U počecima razvoja motorizacije vozači se nisu dugo zadržavali na jednom mjestu jer su svoje zadovoljstvo nalazili u vožnji i mjesta za parkiranje uz rub bilo je dovoljno za njih. Danas automobili nisu sami sebi svrhom, već se upotrebljavaju za različite ciljeve: odlazak na posao, kupovinu, posjete i sl. Zadovoljstvo u vožnji zamijenjeno je zadovoljstvom da se što brže stigne do cilja. To je dovelo do problema parkiranja, a problemi parkiranja sve se više umnožavaju. Njegovo rješavanje iziskuje kompleksan pristup i to: iznalaženje dostatnog prostora za parkiranje u neposrednoj blizini turističkih objekata, usmjeravanje teretnih vozila na objekte prometne infrastrukture izvan turističke destinacije, te organizacija pješačkog prometa i prometa u kretanju. Stoga je razvitak turističkih destinacija potrebno promišljati ne samo kroz turističke kapacitete i ponudu, već i kroz kapacitete prometa u mirovanju i kretanju. Pristupajući izradi ovog magistarskog rada imao sam za cilj ukazati na golemo značenje odnosa prometa, turizma i parkirališnih kapaciteta u funkcioniranju određene turističke destinacije, te na brojne probleme koji se isprepliću kroz ovaj rad, kao i moje osobno nezadovoljstvo načinom, razinom i stručnim pristupom pri tretiranju prometa u gradu Rijeci i Opatiji koji su uzeti kao model prikaza problema i na kojima će se nastojati pokazati i dokazati (osobito na primjeru Opatije) da nedostatak parkirališnog prostora znatno utječe na odluku turista na ponovni dolazak u isti grad ili istu turističku destinaciju. Polazeći od činjeničnog stanja koje će biti obrađeno u daljnjem tekstu, pokušat ću identificirati probleme i nosioce po grupama problema, te ponuditi adekvatan pristup u sagledavanju i rješavanju istih. Kako sam zaposlen u poduzeću koje se bavi problemom prometa u gradu Rijeci, te koje ima pod svojom ingerencijom gotovo sva parkirališna mjesta u Rijeci, smatram da mogu adekvatno sagledati dotičnu problematiku. Ako k tome dodam i gotovo osmogodišnje iskustvo rada na samom parkiralištu, moja prethodna teza dobiva još više na značaju i važnosti. U radu je posebna pozornost posvećena definiranju odrednica za planiranje parkirališnih prostora na području turističke destinacije radi oblikovanja kvalitetnijih turističkih usluga.

parkirališni prostori; turistička destinacija; kvaliteta turističke usluge

nije evidentirano