hrvatski

Prirodoslovlje

Usporedba zemalja i trendovi: Prirodoznanstveno područje u ovoj analizi okvirno odgovara prirodoznanstvenim sadržajima hrvatskog predmeta Priroda i društvo, te predmetima Priroda, Biologija, Fizika i Kemija. U skučenom prostoru sažetka najvažnijim se čini naglasiti kros-kurikularne, praktične i društveno važne obrazovne ciljeve, a ne kognitivno poznavanje sadržaja pripadajućih akademskih disciplina. Smatra se da za analizu ove vrste nije od presudne važnosti kada i kroz koje lekcije se uče, primjerice, dijelovi ljudskog tijela (popis sadržaja), kao i da je to lako moguće zaključiti iz ostalih i općenitih ciljeva (koji će biti detaljnije prikazani u popodnevnoj prezentaciji područja). Kao (više ili manje izražen) trend u većini prikazanih prirodoslovnih segmenata kurikuluma može se uočiti težnja trajnog (dakle ne samo na početku obrazovnog procesa, niti samo na razini općeg deklarativnog načela) smještanja prirodoslovnih sadržaja u svakodnevni kontekst. Prema sličnostima uočenih trendova zemlje iz uzorka organizirane su u slijedeće skupine: Skupina A: Švedska, Finska, Norveška U nordijskim zemljama općenito nije nacionalno definirana izvedba nastavnih sadržaja, već je to prepušteno školama kroz školski kurikulum. Uz kognitivne i praktične sadržaje pojedinih prirodoznanstvenih disciplina poučavaju se i opća znanstvena metoda i povijest znanosti. Razina integracije predmeta, međutim, razlikuje se unutar grupe od potpune integracije kroz cijelo obvezno obrazovanje (Norveška) do postupne ili potpune diferencijacije na prirodoznanstvene discipline (Finska, Švedska ). Skupina B: Škotska, Irska, Engleska U zemljama 'britanskog otočja' nacionalni kurikulumi su trajno u stadiju evaluacije i dorade. Poučavanje prirodnih znanosti kao integrirane cjeline detaljnije je precizirano u ciljevima i izvedbi nego je to slučaj u nordijskim zemljama. Zbog takve integriranosti više do izražaja dolazi i naglasak na odgoju za održivi razvoj i razvijanju svijesti o utjecaju prirodnih znanosti na društvena kretanja. Dokumenti okvirnih nacionalnih kurikuluma sadržajno i organizacijski su složeniji od puke sume pobrojenih područja znanja. Od svih zemalja u skupini u Engleskoj je najveći naglasak stavljen na kros-kurikularne sadržaje i njihovu implementaciju. Popis obrazovnih ishoda u ovim zemljama pretežito opisuje kako učenici demonstriraju usvajanje znanja i razumijevanje danih predmetnih područja. Skupina C: Austrija, Mađarska, Slovenija U Hrvatskoj susjednim zemljama malo je (u usporedbi s ostalim zemljama iz uzorka) općenitih odrednica predmeta i ciljeva koje treba ostvariti mimo usvajanja propozicionalnih znanja. Kroz kurikularni dokument uglavnom se sažetak sadržajnih odrednica razrađuje u što više tehničkih detalja. Nema jasne logičke poveznice između liste minimalnih ishoda i navedenih ciljeva poučavanja predmeta (što je najviše slučaj u Mađarskoj, a najmanje u Austriji), dok je malo kros-kurikularnih sadržaja i njihove detaljne razrade kroz predmete. Sadržaji prirodnih znanosti uglavnom se počinju poučavati integrirano (prve četiri godine) i postupno se diferenciraju prema završetku obveznog obrazovanja. Skupina D: Nizozemska U Nizozemskom školstvu niti kurikulum niti predmetni programi nisu nacionalno propisani obvezujući dokumenti, već država jedino propisuje ishode koji se ispituju na kraju obveznog obrazovanja (u ovom slučaju to su ispitne sekcije Okoliš i Izučavanje prirode). Sami ishodi propisani su opisom ponašanja i razumijevanja, a ne listom činjenica. Skupina E: Njemačka – NRW U slučaju njemačke savezne pokrajine Nordrhein-Westfalen (NRW) analizirani dokument sadrži samo obrazovne standarde, te je pripremni dokument za izradu kurikuluma, a uglavnom sadrži obrazovne ishode te smjernice koje pomažu pri implementaciji kros-kurikularnih sadržaja. Predmetna su područja prikazana kroz glavne zadaće predmeta te teme koje zadovoljavaju te zadaće, dok izvedba nije nacionalno propisana. Razina integracije predmeta gotovo je identična hrvatskom slučaju (integrirano prve četiri godine i dalje diferencirano). Usporedba s Hrvatskom: Na razini detalja i izvedbe u hrvatskom slučaju postoje mnoge sličnosti s kurikularnim dokumentima europskih zemalja iz uzorka (ponajviše onima u Skupini C), ali postoje i indikativne razlike, koje otvaraju prostor za poboljšanje te se na njih ovdje stavlja naglasak. Odgoj za okoliš iako hvaljen kao važan cilj u uvodnom dijelu nastavnih programa u Hrvatskoj, slabo je eksplicitno razrađen u predmetnim programima, nedovoljno je kros-kurikularno razrađen i zadržava se uglavnom na kognitivnom prihvaćanju štetnosti onečišćenja i smanjenja bio-raznolikosti. To je gotovo suprotno situaciji u zemljama iz uzorka. Gotovo su nepostojeće međupredmetne poveznice na razini tematskih jedinica, te poveznice među razredima (pogotovo dvosmjerne). Također se uočava i nedostatak logičkog povezivanja težnji iskazanih u ciljevima predmeta sa izvedbenim jedinicama (kako pojedina jedinica ostvaruje ciljeve, posebice ne-propozicionalna znanja). Premalo je sadržaja koji se bave poviješću znanosti i vrijednošću znanstvene metode istraživanja okoline. Premalo je prostora za praktično djelovanje učenika i samostalno zaključivanje. Satnica prirodoslovlja manja je od satnice za to područje u većini europskih zemalja.

prirodoslovlje; priroda; biologija; fizika; kemija; kurikulum

nije evidentirano