Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 32107

Studija senzorske kakvoće jogurta tijekom skladištenja i čimbenici koji na nju utječu


Hruškar, Mirjana
Studija senzorske kakvoće jogurta tijekom skladištenja i čimbenici koji na nju utječu 1997., magistarski rad, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb


Naslov
Studija senzorske kakvoće jogurta tijekom skladištenja i čimbenici koji na nju utječu
(Study of yogurts sensory quality during storage and factors which influenced on it)

Autori
Hruškar, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.11

Godina
1997

Stranica
127

Mentor
Ritz, Milana

Ključne riječi
Jogurt; komponente arome; korelacija; senzorske procjena; skladištenje
(Yogurt; aroma profiles; correlation; sensory evaluation; storage)

Sažetak
Fermentirana mlijeka su prihvaćena od strane potrošača zbog njihovih karakterističnih svojstava: okus, aroma, vanjski izgled i tekstura. Sve te senzorske značajke posljedica su višestrukih fermentacija i nužna je selekcija više vrsta ili najčešće višerodnog inokuluma za dobivanje dobrog fermentiranog proizvoda. Poznato je da od stotinjak kemijskih spojeva izoliranih iz jogurta i sličnih fermentiranih proizvoda samo neki od njih (acetaldehid, etanol, aceton, diacetil i 2-butanon) imaju veliki utjecaj na željeni okus proizvoda. Koncentracija tih tipičnih komponenata arome mijenja se tijekom skladištenja ovisno o temperaturi i trajanju. U ovom istraživanju dvanaest uzoraka običnog jogurta čuvano je pri dvije različite temperature tijekom 10 dana i svaka dva dana uzimani su uzorci za određivanje fizikalno-kemijskih parametara i komponenata arome (acetaldehida, diacetila i etanola). Istodobno provedena je i senzorska procjena. Grupa potrošača (70 članova) ocjenjivala je prihvatljivost uzoraka te im dodijelila visoki postotak poželjnosti (od 88,6 do 100,0%). Standardne metode (AOAC-IDF) korištene su za određivanje suhe tvari, pepela, pH vrijednosti, titracijske kiselosti, mliječne masti, bjelančevina i laktoze. Acetaldehid i etanol određeni su enzimnom metodom, a diacetil kolorimetrijski. Senzorsku procjenu provela je panel grupa od 5 članova koristeći sustav od 20 ponderiranih bodova, a prema obrascima izrađenim za tu svrhu. Cilj istraživanja bio je utvrditi kvantitativnu povezanost rezultata nekih istraživanih fizikalno-kemijskih parametara sa senzorskom procjenom. Dobivene su visoke vrijednosti koeficijenata korelacije (od 0,7044 do 0,9983). Također su dobiveni visoki koeficijenti korelacije (od 0,8164 do 0,9990) za linearnu povezanost senzorske procjene i komponenata arome pri obje temperaturne razine. Izračunate su i jednadžbe višestruke linearne regresije pri utvrđivanju kvantitativne povezanosti senzorske procjene kao zavisne varijable i koncentracije acetaldehida, diacetila i etanola kao nezavisnih varijabli (koeficijenti korelacije kretali su se od 0,9680 do 0,9999). Može se zaključiti da je utvrđena kvantitativna povezanost izražena dobivenim matematičkim modelima značajan doprinos, kako u praćenju kinetike nastajanja lošeg okusa (ovisno o temperaturi i vremenu skladištenja), tako i u spoznaji u kolikoj mjeri promjene pojedinih komponenata utječu na senzorsku procjenu proizvoda.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
058301

Ustanove
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Mirjana Hruškar, (190205)