hrvatski

Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima: sociološki pogled

Cilj je knjige da pruži što cjelovitiji (empirijski) uvid u sociokognitivne osobitosti prirodnih i društvenih znanosti. Riječ je o uvidu u razlike i sličnosti između prirodoznanstvenika i društvoznanstvenika na njihovu putu do znanstvene karijere, te u karijernim obrascima, profesionalnim performansama i postignućima, istraživačkoj produktivnosti kao i u njihovim shvaćanjima znanstvene objektivnosti i kvalitete. To ujedno omogućuje da se ocijeni nisu li i sociološke teorije znanosti također proizvođači mitova o velikoj podjeli ili jazu među ovim znanostima. Realizacija toga cilja pretpostavljala je primjenu složenoga, kvantitativnoga i kvalitativnoga metodološkog pristupa s više istraživačkih postupaka. Provedena je prva web-anketa među hrvatskim znanstvenicima. Njome je 2004. godine bilo obuhvaćeno 480 ili 24.7% prirodoslovaca i društvoslovaca, a od ispitanika su prikupljani i kvantitativni i kvalitativni podaci. U 2007. godini izvedeno je i prvo sveobuhvatno bibliometrijsko istraživanje produktivnosti svih 1.938 doktora znanosti iz prirodoslovlja i društvoslovlja, pri čemu su za svakoga pojedinačno iz WoS (Web of Science) i Scopus bibliografskih i citatnih baza izvađeni podaci o njihovim publikacijama i citiranosti u prethodnom desetogodišnjem razdoblju. Sukladno cilju i koncepciji knjige, izvedene su osnovne kvantitativne (dakle i bibliometrijske) te kvalitativne analize. Struktura je knjige prilagođena njezinoj tematskoj profiliranosti, pa ima dva dijela, posvećena bitnim aspektima socijalne i intelektualne organizacije prirodnih i društvenih znanosti. Dok se prvi dio fokusira na najznačajnije komponente društvene organizacije ovih područja - na profesionalni profil i produktivnost njihova istraživačkog kadra, drugi se dio knjige bavi kognitivnim uvjerenjima pripadnika ovih dviju znanstvenih zajednica. Ako je suditi po regrutaciji znanstvenog kadra, organizacijsko-kognitivnom kontekstu i karijernim obrascima u znanstvenika, njihovoj produkciji i kognitivnim uvjerenjima, razabiru se i sličnosti i značajne razlike između prirodoslovlja i društvoslovlja. U organizaciji i načinu proizvodnje znanja koja se odražava na karijernim obrascima, profesionalnoj diferencijaciji i slojevitosti u znanstvenim organizacijama i zajednicama te po vrsti i količini znanstvene produkcije, pokazuju se čak veće razlike negoli u znanstveničkim shvaćanjima znanstvene izvrsnosti pa i objektivnosti. Premda se razlike između ovih dvaju područja čine velikima, kao u opreci međunarodna-nacionalna istraživačka orijentacija ili timski-individualni rad, a ponekad i golemima kao što je slučaj kod znanstvene produkcije referirane u WoS-u i sličnim bibliografskim bazama, one ipak prikrivaju i sličnosti kao i tendencije stanovitog ujednačavanja kognitivnih praksi. Tako je rastuća orijentacija prema timskom radu, suradnji, međunarodnoj znanstvenoj sceni zamjetna i kod društvenjaka, kao što je zamijećeno i smanjenje tih razlika u razmjerno kratkom vremenskom razdoblju. Za očekivati je da će se i prakse objavljivanja u časopisima pokrivenima najcjenjenijim bibliografskim i citatnim bazama također smanjivati. Zato tvrdnja o nepremostivom jazu između prirodnih i društvenih znanosti, motrena kroz ove empirijske rezultate, prije nalikuje mitu negoli solidno potkrijepljenoj prepostavci.

prirodne znanosti; društvene znanosti; sociokognitivne sličnosti i razlike; socijalni i profesionalni profil istraživača; proizvodnja znanja; samoiskazana i indeksirana produktivnost; znanstvena kvaliteta; znanstvena objektivnost

nije evidentirano