hrvatski

Smisao povijesnog pripadanja i pravo na srednju Europu

Suvremeni se svijet sve više određuje u relacijama post-povijesnosti i post-modernosti. Globalizacijom su se ova određenja nametnula svima. Pripadanje je gobalnom svijetu kulturološki određeno pa je takva zbilja stavljena pred sva društva. Odbijanje pripadati tom i takvom svijetu donosi sudbinu rubnosti i isključenosti. Na primjeru knjige T. Žigmanova: Minimum in maximis, zapisi s ruba o nerubnome, u tekstu se ova tematika aplicira na konkretne nositelje kulture – Osijek i Suboticu, Hrvatsku i Srbiju. Blizina Srednje Europe, povijesne veze s njom i aktualna raskinuća tih veza, napori oko krpanja istih i uključivanja u srednoeuropski kulturni kontekst, teme su koje članak dotiče.

Srednja Europa ; povijesno pripadanje ; Hrvatska

nije evidentirano