hrvatski

Istra i Rijeka u Hrvatskome proljeću

Početak 70-ih godina 20. stoljeća, za istarsko-riječku regiju, bilo je izuzetno razdoblje, kako u gospodarskom tako i u društveno-političkom smislu. Razdoblje je to početka nagloga razvoja turizma ali i istodobne stagnacije industrije što je nužno moralo dovesti do ukupnoga nesrazmjera razvoja svih dijelova ovoga područja. Razlike u gospodarskom razvitku obalnog dijela i određenih područja unutar regije još su se više produbile pa su postale smetnja daljnjem razvitku cijele regije. Postojale su i velike razlike u standardu i kvaliteti života stanovništva različitih zona. Primjerice, određen broj sela u unutrašnjosti Istre još uvijek nije dobio ni struju ni vodu. Ova će se prepreka najprije pokušati ublažiti a potom i neutralizirati modernizacijom infrastrukture, ponajprije prometnica, i uvođenjem novih gospodarskih programa, temeljenih prije svega na reformskim promjenama i prijedlozima ustavnih amandmana – onih koji bi regulirali nove gospodarske i političke odnose u Federaciji, ali i onih koji bi ojačali općinsku samoupravu u okvirima Socijalističke Republike Hrvatske. Naravno, radilo se i o reformama koji bi rezultirale pravednije društvene i nacionalne odnose temeljene na istinskom samoupravljanju u čiju mogućnost tada, ipak veliki dio stanovništva vjerovao. U tim uvjetima Istra i Rijeka proživljavaju događaje vezane za masovni hrvatski nacionalni pokret. Jačanje, odnosno potenciranje hrvatstva, koje se isključivo odvijalo u domeni kulture – na razini jezika, dijalekta, književnosti i povijesti. Međutim, ove procese bilježimo poglavito u krugu intelektualaca uključenih u Maticu hrvatsku, Čakavski sabor i neke druge društveno-kulturne udruge, nevelikih aktivnih skupina studenata i pojedinih profesora na fakultetima u Rijeci, Puli i Zagrebu.

Istra; Rijeka; nacionalni pokret 1971.

nije evidentirano