hrvatski

Intervencijski model prevencije kardiovaskularnih bolesti u patronažnoj djelatnosti

Kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći su uzrok pobola i pomora u Hrvatskoj. Poznato je da danas u Hrvatskoj 52% ljudi umire od KVB. U podlozi KVB, baš kao i čitavog spektra drugih kroničnih nezaraznih bolesti, gotovo uvijek leže loše životne navike. Loše životne navike poput pušenja, nepravilne prehrane, tjelesne neaktivnosti ili prekomjerne konzumacije alkohola dovode do prekomjerne tjelesne težine i debljine, a one leže u podlozi povišenog krvnog tlaka i povišene razine masnoća u krvi. Debljina, povišen tlak i masnoće posljedica su pogrešno naučenog ponašanja, prekomjerne konzumacije nezdrave hrane i nedovoljnog kretanja. S druge strane, u podlozi su razvoja bolesti današnjice, KVB, nekih sijela raka, te dijabetesa tipa 2. Prema podacima HZA2003, ako definiramo kao visoki rizik za razvoj KVB indeks tjelesne mase iznad 29.99, opseg struka veći od 101cm za muškarce, odnosno 88cm za žene, tlak iznad 159/99, uz prisutvo povišene masnoće u krvi ili povišenog šećera ili preboljelog srčanog infarkta ili angine pektoris čak 54, 71% muškaraca i 62, 30% žena ima visok rizik za prvi ili ponovni razvoj problema s kardijalnim zdravljem. Prevenciju KVB treba istovremeno provoditi na razini promicanja zdravlja i razini primarne i sekundarne prevencije. Na razini promicanja zdravlja prevencija se provodi javnozdravstvenim modelom usmjerenim na opću populaciju, a on obuhvaća edukaciju pučanstva, podržavajući okoliš i kontrolu okoliša, oglašavanja, prodaje i cijena. Samo istodobnim zajedničkim djelovanjem svih nabrojanih aktivnosti moguće je postići rezultat – usvajanje pravilnih životnih navika – čime čuvamo zdravlje od najranije životne dobi. Ukoliko je zdravlje narušeno djelovanjem loših životnih navika, potrebno ih je mijenjati. Životne navike su rezultat naučenog ponašanja, a svako naučeno ponašanje je promjenljivo. Jedan od važnih zadataka medicinskih sestara u patronažnoj djelatnosti usmjeren je, kroz svakodnevnu praksu, na identifikaciju visoko rizičnih čimbenika za razvoj KVB i edukaciju u cilju osposobljavanja ljudi da preuzmu kontrolu nad vlastitim zdravljem mijenjajući loše životne navike. Osobitu ulogu u prevenciji za medicinsku sestru u patronažnoj djelatnosti ima činjenica da istodobno provodi i individulani i grupni intervencijski model. Pružajući informaciju pojedincu, indirektno pruža informaciju i djeluje i na cijelu obitelj i širu grupu. Cilj je intervencijskog modela pružiti znanje, kako ispitaniku tako i njegovoj obitelji. Nakon identifikacije kardiovaskularnih rizika pojedinog ispitanika i osobne motivacije za promjenu pojedinog rizika, patronažne sestre napravit će individualni plan aktivnosti koje bi trebale djelovati na pogrešno naučeno ponašanje i promjeniti lošu životnu naviku koja dovodi do razvoja bolesti. Literatura [1] Kern J, Strnad M, Coric T, Vuletic B. Cardiovaskular risk faktors in Croatia: struggling to provide the evidence for developing policy recommendations. BMJ 2005 ; 331(7510):208-10. [2] Hobbs FDR. Cardiovascular Disease: Different Strategies for Primary and Secondary Prevention? Heart 2004 ; 90:1217-1223. [3] Gaining health. The European Strategy for the Prevention and Control of Noncommunicable Diseases. WHO EURO, EUR/RC56/8, June 2006. [4] Mojsović Z i sur. Sestrinstvo u zajednici. Zagreb: Zdravstveno veleučilište, 2006.

Patraonaža; Kardiovaskularne bolesti; Sekundarna prevencija

nije evidentirano