hrvatski

Krčme i krčmari srednjovjekovnog Dubrovnika

Ovim radom pokušao sam pokazati kako su krčme srednjovjekovnog Dubrovnika svakako imale bitnu ulogu u svakodnevnom životu grada. Ako zbog ničeg drugog ono zbog svoje funkcije distribucije vina na malo unutar grada. Jer vino je svakako bilo jedno od bitnijih napitaka u srednjemu vijeku, 97 pogotovo u jednom sredozemnom društvu kakav je srednjovjekovni Dubrovnik bio. No osim te funkcije, krčma je imala i značajno mjesto u životu grada kao okupljalište i sastajalište gradskog puka, sitnih obrtnika i ostalih putnika– namjernika. Važnost krčmi u svakodnevnom životu također se može uočiti i na primjerima smještaja nekih od dubrovačkih krčmi, na što sam se osvrnuo u samome tekstu. Kao mjesto okupljanja krčma je neminovno bila dio javnog prostora, te je i kao takva morala biti interesantna dubrovačkim vlastima, te stoga i pronalazimo u zakonskim zbornicima sve one odredbe o uredbi njihova rada. Nadalje, frekventnost posjećenosti dubrovačkih krčmi u kasnom srednjem vijeku pokazuje koliko je krčma bila uklopljena u život zajednice — posjećenost se poklapala s crkvenim kalendarom, klimom i prije svega ritmom rada. Jednako tako ponuda dubrovačke krčme bila je u skladu s potrebama njezinih gostiju — osim vina, krčma je posjetitelju nudila i nešto za pojesti, a moglo se u njoj i zabaviti uz neku igru ili tek razgovarati s drugim gostima. No s druge strane, krčme su imale i jedno drugo — možda nešto mračnije — lice. Kako se u njima okupljao raznolik svijet (koji je nerijetko znao i pretjerati u piću), krčme su katkad postajale pozornice nasilničkog ponašanja pojedinaca. Takve su situacije utjecale na javno mnijenje o njima i ljudima koji tamo provode svoje slobodno (ili radno) vrijeme.

krčma; krčmar; Dubrovnik; svakodnevica; srednji vijek

nije evidentirano