hrvatski

Mladi u suvremenom hrvatskom društvu

U istraživanju Vrijednosni sustav mladeži i društvene promjene u Hrvatskoj, provedenom 1999. godine - uz konkretne rezultate koji su već korišteni i komaparativnim analizama (Ilišin, 2005) ili će to biti u narednim poglavljima ove istraživačke studije - ostvareni su i uvidi šire naravi koji su aktualni i danas (Ilišin i Radin, 2002). Kao prvo, dobiveni su jasni indikatori da se, u usporedbi sa sredinom 1980-ih, društveni položaj mladih pogoršao, ponajprije u pogledu mogućnosti zapošljavanja, održavanja dostignute kvalitete života i širenja devijantnih oblika ponašanja. U tom se smislu tranzicijsko društvo više potvrdilo kao društvo povećanog rizika i socijalne nesigurnosti nego kao društvo novih perspektiva i šansi. Na te su izazove mladi odgovorili još izrazitijim povlačenjem u privatnost i distanciranjem od društvenog i političkog angažmana nego u socijalističkom razdoblju. Uz svijest o nesigurnoj perspektivi, ali s vjerom da će individualnim strategijama prevladati društveno zadana ograničenja, mladi su se pokazali kao pragmatična generacija koja računa više na obiteljsku nego na društvenu potporu u ostvarenju vlastitih ambicija i potencijala. Nepovoljne društvene okolnosti – potpomognute procesima demokratizacije, modernizacije i globalizacije – stimulirale su snaženje ranije već započetog procesa individualizacije životnih usmjerenja mladih. Po tome su oni bili slični svojim vršnjacima i iz drugih tranzicijskih i iz razvijenih europskih društava. No mladi u Hrvatskoj su istodobno bili izloženi utjecajima procesa retradicionalizacije koji je bio osobito djelatan u posljednjem desetljeću 20. stoljeća. Učinak tih međusobno suprotstavljenih procesa rezultirao je stanovitom polarizacijom hrvatske mladeži na modernistički i tradicionalistički orijentirane, a što je dodatno pridonijelo dezintegraciji mlade generacije. Navedeno istraživanje je još jednom potvrdilo da mladi nisu homogena društvena skupina, jer se unutar sebe znatno razlikuju po socijalnom porijeklu, stupnju zrelosti, obrazovnim postignućima i socijalizacijskim uvjetima šire naravi. Postojeće sociodemografske i sociostrukturne razlike osnova se po kojoj se mladi diferenciraju i u pogledu životnih šansi, stavova, vrijednosti i obrazaca ponašanja.

Mladi ; problemi ; potencijali ; metodologija istraživanja

nije evidentirano