Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 318748

Elaborat trenutnoga stanja onečišćenosti tala unutar kruga Rafinerije nafte Sisak


Kisić, Ivica; Bašić, Ferdo; Mesić, Milan; Zgorelec, Željka; Jurišić, Aleksandra; Sajko, Krunoslav
Elaborat trenutnoga stanja onečišćenosti tala unutar kruga Rafinerije nafte Sisak, 2007. (elaborat).


Naslov
Elaborat trenutnoga stanja onečišćenosti tala unutar kruga Rafinerije nafte Sisak

Autori
Kisić, Ivica ; Bašić, Ferdo ; Mesić, Milan ; Zgorelec, Željka ; Jurišić, Aleksandra ; Sajko, Krunoslav

Izvornik
Elaborat trenutnoga stanja onečišćenosti tala unutar kruga Rafinerije nafte Sisak ; Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskoga fakulteta

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat

Godina
2007

Ključne riječi
Rafinerija nafte; stanje onečišćenja tla

Sažetak
Rafinerija nafte Sisak s radom je započela 30. 05. 1927. godine radom kotlovska destilacija kapaciteta 170 tona dnevne prerade naftnih mješavina i nafte. Od tih vremena promijenilo se mnogo toga. Do kraja 60-ih godina prošloga stoljeća na prvom mjestu bio je izlazni proizvod i sve je bilo podređenom tom cilju. O problemima okoliša nitko nije ni razmišljao. Tijekom II. Svjetskoga rata kada su saveznici bombardirali rafineriju i kada su se desila prva velika onečišćenja okoliša (ne zaboravimo, u neposrednoj blizini rafinerije je ušće Kupe u Savu) sva onečišćenja koja su nastala kao posljedica bombardiranja rafinerije jednim su dijelom ostala u okružju rafinerije a jednim dijelom otplovila nizvodno rijekom Savom. Tijekom 50-ih godina ako je itko i počeo govoriti o problemima okoliša bilo gdje na zemaljskoj kugli i posljedicama koje mogu nastati radom rafinerije bio je proglašen državnim neprijateljem sa svim posljedicama koju je ta "titula" sa sobom nosila. U to vrijeme ništa drugačija situacija nije bila ni u drugim državama bez obzira da li su one činile tzv. demokratski zapadni ili socijalistički istočni blok. Krajnji proizvod je bio iznad svega i sve je krajnjem proizvodu bilo podređeno. No, Konferencija Ujedinjenih naroda o zaštiti okoliša održana u Stockholmu 1972. godine predstavlja značajnu prekretnicu budući je na toj Konferenciji prvi put javno i bez okolišanja ukazano na negativne utjecaje industrijalizacije po okoliš. Iako je već na toj Konferenciji "istočni blok" pokušao ubaciti ideološke razlike (citat: onečišćenje je proizvod kapitalizma i "komunistilke" zemlje nemaju s tim veze niti imaju takve probleme u okolišu, završen citat) okoliš je od tada postao nezaobilizan čimbenik. U skladu s navedenim mijenjala se i politika prema okolišu unutar rafinerije nafte Sisak. Prve analize unutar ulaznih sirovina i izlaznih proizvoda u rafineriji su napravljene 1957. godine tj. 30 godina poslije puštanja u rad rafinerije. 70 godina poslije puštanja u rad rafinerija je dobila certifikat sustava upravljanja kvalitetom prema zahtjevima ISO 9001 a 80 godina (2007. godine) završena je gradnja postrojenja za odsumporavanje Claus. Temeljem svega navedenoga u cilju provjere mogućih promjena koje su se desile u tlu unutar kruga rafinerije od njena početka rada pristupilo se ovim istraživanjima. U cilju utvrđenja promjena za ova istraživanja kombinirane su dvije metode. Prva je metoda "vertikalnog uspoređivanja" (Baize 1994., prema Tremel i sur. 1997). Kada je koncentracija istraživanih onečišćenja u gornjem sloju (horizontu) tla statistički viša nego ona u donjim slojevima tla, onečišćenje se može smatrati antropogenim izvorom. Druga je metoda "horizontalnog uspoređivanja" (Baize 1994., prema Tremel i sur., 1997). Kada tlo blizu potencijalnog izvora onečišćenja sadrži više istraživanoga onečišćenja nego udaljenija tla locirana u smjeru ruže vjetrova na sličnim lokacijama (isti mehanički sastav, tlo koje nije obrađivano – pašnjaci i livade), smatra se da je izvor povećanoga onečišćenja antropogena aktivnost. Obje metode pretpostavljaju da nije bilo pomicanja gornjeg sloja tla u blizini istraživanoga područja, npr. preoblikovanjem krajobraza ili nekim drugim vidovima izgradnje. Prvo rekognosciranje terena (11. 09. 2007.) unutar kruga rafinerije proveli su prof.dr.sc. Ivica Kisić i mr.sc. Željka Zgorelec uz pomoć kolegice Marice Klobučar. Navedenoga dana obišli smo kompletan pogon rafinerije kada smo se upoznali sa područjem koje je zahvaćeno istraživanjem. Cjelokupno područje istraživanja obuhvaća ukupnu površinu od oko 160 hektara. Terenski radovi provedeni su 17., 18. i 19. rujna 2007. godine. U nazočnosti stručne ekipe provedeno je sondiranje tla u svrhu identifikacije pedosistematskih jedinica i uzimanje prosječnih uzoraka tla. Svi uzorci tla su geokodirani i svatko tko želi može doći na isto mjesto i ponovno provesti uzorkovanje tla danas ili za 100 godina. Unutar kruga rafinerije otvoreno je 15. pedoloških profila iz koji je uzeto 40 uzoraka tla u kojima su određeni promatrani kemijski parametri. U okružju rafinerije prema dominantnom smjeru vjetra otvorena su 3. pedološka profila koji su dijelom poslužili kao kontrolni uzorci tla. U svim slučajevima uzorkovanje je provedeno na površini koje se već duži niz godina koriste kao livade i pašnjaci što znači da na njima nisu provedeni zahvati obrade pa ni moguća polucija iz zraka nije mogla biti "izmiješana" unutar oraničnoga sloja već je sva ostala u površinskih 10-ak centimetara. Iz toga razloga uzorci tla koji su uzeti unutar kruga rafinerije i u njenom okružju su uzeti iz dva površinska sloja tla: 0-3 cm i 3-10 cm. U nekoliko slučajeva (profili: 4, 10 i 16) uzorci tla su uzeti i s dubine od 50-ak centimetara. Uz navedene profile kao kontrolni uzorci tla poslužila su i rezultati iz Izviješća o kakvoći tla uz odlagalište komunalnoga otpada na području Sisačko-moslavačke županije. Ovdje je važno naglasiti da su pri ovim mjerenjima primijenjene identične metode. Iz toga razloga smo i mogli usporediti ostvarene rezultate. U nastavku u kratkim crtama iznosimo ostvarene rezultate. Promjene reakcije tla kreću se u širokom rasponu, od izrazito kiselih vrijednosti preko neutralnih pa do alkaličnih. Budući su uzorci tla unutar kruga rafinerije uzeti iz površinskih slojeva tla koje nikada nije bilo obrađivano ne iznenađuje nas visoka humoznost tala. Tla unutar kruga rafinerije su dobro opskrbljena biljci pristupačnim fosforom i kalijem a i njima je zadovoljavajući C:N odnos. Izuzetak od ovoga su profili 9 i 12 u kome je zbog povećanoga sadržaja kalcija C:N odnos narušen što je i za očekivati u tehnogenim tlima. Što se tiče sumpora zabilježeno je određeno povećanje razine sumpora u nekim uzorcima tla (profili 1, 8, 9, 13 i 14) koji su uzeti u krugu rafinerije, kao i u profilu 16 koji je uzet izvan kruga rafinerije. U svim slučajevima sadržaj sumpora u tlu je ispod maksimalno dozvoljenoga sadržaja u industrijskim tlima. Od ekološki rizičnih tvari u tlu u ovim istraživanjima praćena su: onečišćenja tla policikličkim aromatskim ugljikovodicima (PAH-ovima), onečišćenje tla ukupnim i mineralnim uljima te onečišćenja tla teškim metalima i metaloidima. U pogledu PAH-ova situacije je naredna. Od otvorenih 15 pedološki profila u njih 11 utvrđene su zanemarive skoro geološke vrijednosti koje su bile u tlu i prije no što je rafinerija započela s radom prije 80 godina. U dva slučaja utvrđene je određeno povećanje (profili 11 - lokacija nasuprot punilišta i 14 - u blizini centralne otpadne jame kod KP 4/5) koje je ispod granica koje se uzimaju za poljoprivredna tla gdje su kriteriji puno stroži u odnosu na industrijska korištenja tla. U dva preostala slučaja (profil 8 – grupa spremnika F-700 i profil 13 – kod baklje KP-5) u tlu je utvrđen povećan sadržaj PAH-ova za poljoprivredna tla. No, ovdje nije riječ o poljoprivrednim tlima i ako se primjene kriteriji koji se koriste za industrijska tla u tom slučaju i onečišćenje kod profila 8 ne prelazi dozvoljenu granicu, točnije rečeno daleko je ispod maksimalno dozvoljenoga sadržaja za industrijski način korištenja tala. Ostaje samo problem profila 13 tj. tla u okružju baklje KP-5 gdje je utvrđen povećan sadržaj PAH-ova za industrijska tla ali prema kriterijima koji se u Italiji to je još uvijek ispod maksimalno dozvoljenoga sadržaja. U pogledu onečišćenja tla ugljikovodicima naftnoga podrijetla u svim uzorkovanjima koja su provedena unutar kruga rafinerije nije utvrđen povećan sadržaj ukupnih i mineralnih ulja kada se primjene i stroži kriteriji koji se odnose na poljoprivredna tla. Parametar koji uz PAH-ove najviše zaokuplja pažnje pri ovakvim istraživanjima je sadržaj teških metala i metaloida. Iz toga razloga sadržaju navedenih parametara u izradi elaborata posvećena je najveća pažnja. Odmah moramo naglasiti da u Republici Hrvatskoj ne postoje granični kriteriji koji se odnose na različite načine korištenja tla (industrijsko, poljoprivredno ili sportsko-rekreacijsko). Jedini kriterij za onečišćenje tla na koji se možemo pozvati je Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenje štetnim tvarima (NN 15/92). Kako su u ovom elaboratu korišteni kao kontrolni rezultati o kakvoći tla uz odlagalište komunalnoga otpada na području Sisačko-moslavačke županije koji su jednim dijelom uzeti na poljoprivrednim površinama to je bio razlog da i vrijednosti teških metala i metaloida unutar kruga rafinerije iskažemo kao vrijednosti za poljoprivredna tla. Kada bi se primijenili granični kriteriji za industrijska postrojenja koji se koriste u Njemačkoj, Slovačkoj, Italiji ili Švicarskoj odnosno kriteriji pri kojima je potrebito započeti s zahvatom čišćenje tla tj. remedijacijom vrijednosti utvrđene u rafineriji Sisak daleko su ispod maksimalno dozvoljenih za ovaj vid korištenja tla. Utvrđene vrijednosti teških metala i metaloida unutar kruga rafinerije vrlo su zanimljive ako se usporede sa vrijednostima teških metala i metaloida koji su utvrđeni u Izvještaju o kakvoći tla uz odlagališta komunalnoga otpada na području Sisačko moslavačke županije, te sa kontrolnim uzorcima tla koji su uzeti u okružju rafinerije. Ponavljamo da je za određivanje sadržaja teških metala u svim slučajevima primijenjena identična metodika. Kadmij ne pokazuje povećan sadržaj u uzorcima tla uzetim unutar kruga rafinerije na dubini od 0-3 cm. U podpovršinskom sloju (3-10 cm) samo je u dva mjerenja je utvrđen povećan sadržaj kadmija (profili 9 i 11). Grafički prikaz ukazuje da je sadržaj kadmija na istraživanim mjestima ispod granične vrijednosti u svim uzorkovanjima za poljoprivredni način korištenja tla. Živa se u cijelom istraživanom području ne javlja u ekološki relevantnim količinama. Bez obzira ne mjesto uzimanja uzoraka, sadržaj žive kreće se u granicama prvog razreda, što ukazuje na potpuno čisto tlo u pogledu sadržaja ovoga elementa. Za razliku od kadmija i žive olovo pokazuje jaku heterogenost u pogledu sadržaja. Unutar kruga rafinerije čisto tlo je determinirano uz profile 4, 5, 9, 10, 11 i 12, povećana onečišćenost uz profile 3, 13, 14 i 15 te velika onečišćenost uz profil 1. U podpovršinskom sloju tlo je čisto uz profil 4, 5, 8, 11 i 12, povećana onečišćenost uz profile 1, 3, 9 i 10 dok je tlo onečišćeno uz profil 1 (između energane i bravarske hale). Grafički prikaz promjena sadržaja olova na istraživanim mjestima ukazuje da je u krugu rafinerije utvrđen relativno viši sadržaj olova u odnosu na okolne kontrolne uzorke. Vrlo su zanimljivi rezultati vezani uz arsen. U svim uzorcima tla koji su uzeti unutar kruga rafinerije sadržaj arsena se kreće u granicama čistoga tla do povećane onečišćenosti. U kontrolnim uzorcima koji su uzeti izvan rafinerije sadržaj arsena većinom pripada III razredu, dok se u manjem slučaju sadržaj arsena kreće u granicama II razreda. Navedeno ukazuje da je sadržaj arsena izvan kruga rafinerije viši no u uzorcima tla koji su uzeti u krugu rafinerije. Sadržaj bakra u površinskom sloju tla unutar rafinerije kreće se između I. i II. razreda, dok je u podpovršinskom sloju utvrđena u dva slučaja (profili 3 i 7) velika onečišćenost bakrom. Identična situacija je i u kontrolnim uzorcima tla uzetim širom Županije sisačko-moslavačke. Cink se javlja u svim uzorcima u povećanim koncentracijama, sadržaj mu odgovara povećanoj do velikoj onečišćenosti. Nikal se bez obzira na mjesto uzorkovanja većinom kreće u granicama III i IV razreda. Navedeno ukazuje da je vjerojatno riječ o prirodnom geološkom podrijetlu nikla. Nešto povećan sadržaj nikla uz profil 1 (između energane i bravarske hale) ipak povezujemo s ljudskom aktivnošću tj. radovima unutar kruga rafinerije. Kobalt se u istraživanim tlima nalazi u količinama koje pretežito odgovaraju čistom tlu. Samo u nekoliko slučajeva u površinskom sloju tla (profili 3 i 10) te u podpovršinskom sloju tla (profili 3 i 8) utvrđen je povećan sadržaj kobalta. U pogledu onečišćenja tla kromom skoro svi uzorci tla unutar kruga rafinerije i u površinskom i u podpovršinskom sloju tla pripadaju I i II razredu onečišćenja. Samo uzorak tla u površinskom sloju tla uz profil 1 (između energane i bravarske hale) karakterizira velika onečišćenost. Usporedba sa uzorcima tla uzetim na prostoru Županije ukazuje na relativno niži sadržaj kroma unutar kruga rafinerije u odnosu na kontrolne uzorke tla širom Županije. Vrijednosti vanadija u površinskom sloju dominantno su u granicama povećane onečišćenosti u površinskom sloju tla, samo su u četiri uzorka utvrđene niže vrijednosti (I razred), dok je u podpovršinskom sloju tla u svim uzorcima sadržaj tla u granicama povećane onečišćenosti. Povećan sadržaj molibdena utvrđen je u površinskom sloju tla u okružju profila 1, te u okružju profila 3 (ispod vodotornja). U svim ostalim uzorkovanjima sadržaj molibdena u površinskom sloju tla je u granicama čistoga tla. U podpovršinskom sloju tla u okružju profila 5 (sjeverno od spremnika R-11) utvrđena je velika onečišćenost molibdenom, te povećana onečišćenost uz profile 1 i 4. U svim ostalim uzorcima tla tlo je potpuno čisto u pogledu molibdena. Sadržaj barija se kreće u granicama koje karakterizira I i II razred. Samo uz profil 8 (grupa spremnika F-700) u površinskom sloju te uz profil 7 (zgrada OŽF2-pumpaona-tankvana R33) u podpovršinskom sloju utvrđena je velika onečišćenost barijem. Sadržaj barija nismo mogli usporediti sa vrijednostima koje su dobivene izvan kruga rafinerije, budući barij nije bio uključen u monitoring: Izviješće o kakvoći tla uz odlagalište komunalnoga otpada na području Sisačko-moslavačke županije. U zaključcima naglašavamo da u dijelu površine rafinerije koji se ima namjeru vratiti gradu Sisku tj. u području koji se prezentirali profili 2, 4, 5, 6 i 7 nisu utvrđene povećane vrijednosti istraživanih parametara, one se kreću manje-više u granicama geološkim prirodnih vrijednosti. Ukupno kada se pogledaju utvrđene vrijednosti za cijelu rafineriju vidljivo je da se unutar prostora rafinerije nalaze relativno čista tla, odnosno tlo u kojima nije utvrđen povećan sadržaj PAH-ova, ukupnih i mineralnih ulja, te teških metala. Izuzetak od navedenoga je tlo u okružju profila 13 (ispod baklje KP-5) u kome je utvrđen povećan sadržaj PAH-ova prema maksimalno dozvoljenim vrijednostima za industrijski način korištenja tla. Relativno povećanje PAH-ova utvrđeno je u okružju profila 8 (grupa spremnika F-700), profila 11 (kraj autopunilišta) i profila 14 (u blizini Centralne otpadne jame KP 4/5). No u ova 3 slučaja (profili 8, 11 i 14) sadržaji PAH-ova su daleko ispod maksimalno dozvoljene vrijednosti. Svi ostali istraživani parametri (ukupna i mineralna ulja, te teški metali) u prosjeku odgovaraju vrijednostima koje su utvrđene u kontrolnim uzorcima tla koji su uzeti širom Županije Sisačko-moslavačke.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
178-0672345-2767 - Biljno-uzgojne mjere za poboljšanje kakvoće proizvoda iz ekološke poljoprivrede (Ivica Kisić, )
178-1780692-0694 - Konzervacijsko gospodarenje na tlima izloženim djelovanju erozije vodom (Ferdo Bašić, )
178-1780692-0695 - Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš (Milan Mesić, )

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb