hrvatski

Dinamizacija STOKIS-a

U prvom, uvodnom poglavlju naglasila sam brzinu kojom se razvija tehnologija suvremenog svijeta i gotovo trenutnu dostupnost informacija na svim područjima ljudske djelatnosti zahvaljujući tom napretku. U drugom poglavlju iznijela sam cilj ove doktorske disertacije, a to je poboljšanje objektne generalizacije STOKIS-a, odnosno, kako je iz naslova disertacije vidljivo, njegova dinamizacija. Pod dinamizacijom se razumijeva ubrzavanje protoka prostornih informacija unutar STOKIS-a, te prikupljanje prostornih informacija prilagođeno potrebama suvremenog korisnika. Dva su cilja ove disertacije. Prvi je rješavanje problema koji nastaju tijekom proizvodnog procesa, odnosno prilikom prikupljanja i obrade topografskih podataka za kreiranje topografske baze podataka. Drugi je definiranje modela ažuriranja prilagođeno potrebama suvremenog korisnika. Treće poglavlje donosi povijesni razvoj i stanje izrađenosti STOKIS-a. Budući da se korijeni razvoja STOKIS-a nalaze u teoriji sustava i informacija, te se temelje na kartografskoj komunikaciji definirala sam te pojmove, opisala njihovu povijest i sadašnjost u nas i u svijetu. STOKIS je topografsko kartografski informacijski sustav, pa sam smatrala za shodno detaljno razjasniti svaki od tih pojmova, te pojmovima CROTIS i KIS. Više prostora posvetila sam katalogu objekata kao jednom od vitalnih dijelova STOKIS-a. Budući da se o objektnoj generalizaciji vrlo malo pisalo posvetila sam jedno potpoglavlje toj temi i u sklopu toga pojasnila pojmove kartografske generalizacije i generalizacije modela. Važni dijelovi objektne generalizacije unutar kataloga objekata su kriterij prikupljanja i u okviru njega minimalne veličine. Budući da ISO definira norme prostornih podataka Hrvatska kao njena članica dužna je usklađivati svoje prostorne podatke s tim normama. Norma koja se bavi metodologijom katalogizacije geoprostornih objekata jeste norma ISO 19110. Katalog objekata je jedna od važnijih tema ove disertacije, pa sam zato obradila područje normi općenito s posebnim naglaskom na normi ISO 19110. Pregled dosadašnjih rezultata ne bi bio cjelovit bez prikaza stanja prostornih podataka u svijetu i kod nas. Posebno sam se osvrnula na europske zemlje, budući da Hrvatska planira skoro ući u Europsku uniju. U tom smislu obradila sam EuroGeographics, njegov program EuroSpec i inicijativu INSPIRE, te stanje u pojedinim regijama, odnosno državama. Glavni dio disertacije nalazi se u četvrtom poglavlju. Odnosi se na obradu hrvatskih prostornih podataka i mogućnosti njenog unapređivanja. Utvrdila sam da, ukoliko želimo kvalitetniji proizvod, treba poboljšati više komponenti kataloga objekata. To je prvenstveno prestrukturiranje kataloga objekata, odnosno podjela objekata realnog svijeta na objektne vrste, grupe i cjeline. Na primjeru vodova razložila sam kako napraviti podjelu na objektne vrste s pripadajućim atributima, odnosno atributnim vrijednostima. Takva nova struktura, omogućila bi transparentno određivanje definicija za svaku objektnu vrstu unutar kataloga objekata. Zatim sam odredila strukturu definicija koju pri definiranju objektnih vrsta treba poštovati. Posljedično bi se prostorni podaci mogli prikupljati unificirano u okviru granica mogućeg. Sveukupno bi se prikupljanje ubrzalo, a podaci bi zbog unificiranosti bili kvalitetniji. Utvrdila sam da je nužno drugačije odrediti minimalne veličine i kriterij prikupljanja za svaku pojedinu objektnu vrstu. Vrijednosti minimalnih veličina prikupljanja su sada u nekim slučajevima bitno niže od minimalnih veličina prikaza na papirnatim kartama u zadanom mjerilu. One nisu u skladu s hrvatskom kartografskom tradicijom unutar klasične kartografije, a ni sa stranim iskustvima u kreiranju topografski baza podataka. Zaključila sam da ih je potrebno uskladiti prvenstveno s domaćim, a zatim i stranim iskustava. Posebnu pažnju obratila sam zgradama koje treba različito tretirati ovisno o njihovoj važnosti. Time bi se prikupljale osjetno manje količine, za korisnika, nepotrebnih podataka. Proces prikupljanja bi se ubrzao. Korisnik bi lakše baratao manjom količinom podataka, podaci bi bili pregledniji, a hardverski zahtjevi bi bili manji. Prikupljanje prostornih podataka mora biti prilagođeno potrebama suvremenog korisnika. Zato sam utvrdila koje su to kategorije novih korisnika prostornih podataka u Hrvatskoj. Temeljem te analize pristupila sam određivanju modela po kojem će se topografska baza podataka ažurirati. Dala sam moguće smjernice i rješenja tog složenog pitanja. U svakom slučaju nužno je različito kategorizirati objektne vrste prema njihovoj važnosti i odrediti da li ih je potrebno ažurirati kratkoročno ili je dovoljno njihovo dugoročno ažuriranje. Utvrdila sam na primjeru vjetroturbina nužnost ostavljanja prostora za ažuriranje objektnog kataloga. Dala sam model za prikupljanje podataka pri kratkoročnim oblicima ažuriranja. Primjena takvog modela ažuriranja omogućila bi korisniku pristup kvalitetnijim, ažurnim podacima. Time bi naše usluge postale kvalitetnije, a korisnik zadovoljniji. Peto i šesto poglavlje donose rječnik s definicijama osnovnih pojmova rabljenih u disertaciji i odgovarajući tumač kratica radi lakšeg snalaženja u tekstu disertacije. Posljednje, sedmo poglavlje sadrži zaključke od kojih je na prvom mjestu istaknuto da Hrvatska dobro pristupa razvoju proizvodnje prostornih podataka. Uz određena poboljšanja, podizanje kvalitete proizvoda, ažurnost i opću prilagodbu tržištu moći će se dobiti proizvod koji će u potpunosti odgovarati suvremenom korisniku.

STOKIS

nije evidentirano