hrvatski

Prehrambene navike-Hrvatska zdravstvena anketa

Cilj rada bio je ispitati prehrambene navike i utvrditi eventualno postojanje regionalnih (županijskih) razlika na uzorku od 9070 ispitanika na području cijele Hrvatske. Ispitivanje je provedeno primjenom upitnika o potrošnji namirnica. Analizom prehrambenih navika stanovništva Hrvatske utvrđeno je da postoje značajne razlike. Postoji tendencija grupiranja nezdravih, ali i zdravih prehrambenih navika po pojedinim županijama odnosno regijama. Stanovnici Istočne i Sjeverne regije (s izuzetkom Međimurske županije) koji žive u Vukovarsko-srijemskoj, Koprivničko-križevačkoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji znatno češće, u odnosu na stanovnike drugih županija, koriste masti životinjskog porijekla, dodaju sol u hranu, manje troše voće i povrće, ali znatno češće jedu kolače i slastice te suhomesnate proizvode. Navedene karakteristike prehrane smatramo rizičnim čimbenicima za razvoj kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti. Stanovnici Južne i Zapadne regije u Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj ali i Međimurskoj županiji znatno češće koriste biljna ulja, češće svakodnevno troše voće i povrće, a rjeđe dosoljavaju i uzimaju slatkiše i kolače. Uočene su razlike u prehrambenim navikama po spolu ali i u osoba istog spola u pojedinim županijama. Ti rezultati ukazuju na promjene u prehrambenim navikama u smislu sve rasprostranjenije standardne kontinentalne dijete. Važno je ukazati na potrebu edukacije stanovništva o utjecaju prehrane na zdravlje i principima pravilne prehrane, te promovirati prednosti mediteranske prehrane kao prototipa pravilne prehrane.

prehrambene navike; mediteranska prehrana; kronične nezarazne bolesti

nije evidentirano