hrvatski

Heteromorfizam konstitutivnog heterokromatina u osoba smanjene plodnosti

Rezultati kvantitativnih analiza konstitutivnog heterokromatina u somatskim stanicama neujednačeni su zbog uporabe različitih tehnika, različitog stupnja mitotičke kondenzacije kromatina i drugih poteškoća. Cilj rada bio je razviti jednostavnu, brzu i što objektivniju metodu evaluacije heteromorfizma konstitutivnog heterokromatina i primijeniti je u istaraživanju mogućeg učinka heterokromatina na reproduktivnu sposobnost čovjeka. Kvantitativna analiza napravljena je u 82 prethodno kariotipizirana ispitanika. Heteromorfizam konstitutivnog heterokromatina evaluiran je na C-pruganim (63 ispitanika) i DA/DAPI pruganim (30 ispitanika) metafaznim kromosomima pomoću kompjutorskih programa za analizu slika. Pritom su rabljene različite formule kako bi se izbjegle nepreciznosti uslijed načina bojanja, stupnja kromosomske kondenzacije ili molekularne strukture pojedinih heterokromatinskih dijelova genoma. Heteromorfizam C-pruga kromosoma 1, 9, 16 i Y evaluiran je pomoću njihove relativne površine, a heteromorfizam DA/DAPI pruga kromosoma 1, 9, 16, Y i D grupe kromosoma pomoću relativne površine, ali i relativnog intenziteta fluorescencije. Rezultati kvantitativne analize C-pruga pokazali su približno jednake srednje vrijednosi u testiranih i kontrolnih ispitanika ukupno, kao i odvojeno u testiranih i kontrolnih žena i muškaraca. Također, nije zabilježena razlika sadržaja C-heterokromatina niti pojedinačnih C-pruga, niti ukupno između spolova. Vrijednosti dobivene određivanjem relativne površine i relativnog intenziteta fluorescencije DA/DAPI pruga koreliraju statistički značajno (p<0, 01). Rezultati tih mjerenja sukladni su za kromosome 9, 16, Y i D grupu kromosoma. Statistički značajna razlika relativnog sadržaja DA/DAPI pozitivnog heterokromatina kromosoma 16 utvrđena je između testiranih i kontrolnih žena i to svim formulama rabljenim u istraživanju (p<0, 01 ; p<0, 05). Rezultati upućuje da bi sadržaj DA/DAPI heterokromatina kromosoma 16 mogao utjecati na reproduktivnu sposobnost žena, nekim neizravnim mehanizmom. Ukupan sadržaj svih DA/DAPI pruga između testiranih i kontrolnih žena pri tom nije bitno različit. Također, nije zabilježena statistički značajna razlika sadržaja DA/DAPI heterokromatina niti pojedinačnih kromosoma niti ukupno između spolova. Nesklad rezultata dobivenih određivanjem relativne površine i relativnog intenziteta fluorescencije DA/DAPI pruga dobiven je za kromosom 1 u muškaraca. Relativan intenzitet fluorescencije diferencira testiranu od kontrolne skupine primjenom dviju formula koje intenzitet fluorescencije DA/DAPI pruge stavljaju u odnos prema drugim manje fluorescentnim dijelovima genoma (p<0, 05). Istovremeno razliku nije prikazala formula koja uspoređuje intenzitet fluorescencije DA/DAPI pruge s ostatkom q kraka istoga kromosoma, kao niti jedna formula za određivanje relativne površine DA/DAPI pruge kromosoma 1. Rezultati podupiru hipotezu o postojanju kompenzacijskog mehanizma koji ukupnu količinu konstitutivnog heterokromatina u stanici nastoji održati konstantnom. Utjecaj varijacija heterokromatina kromosoma 1 ne povezujemo s smanjenom reproduktivnom sposobnošću muškaraca, već smatramo da su uočene razlike posljedica nejednakog stupnja mitotičke kondenzacije različitih kromosoma rabljenih u mjerenjima. Vrijednosti određivanja relativne površine C- i DA/DAPI pruga i relativnog intenziteta fluorescencije dobivene različitim formulama međusobno statistički značajno koreliraju (p<0, 01) što upućuje na njihov podjednak informativni potencijal. Prednost, ipak, dajemo formulama koje C- ili DA/DAPI prugu uspoređuju sa segmentom istoga kromosoma, budući da te formule daju najniže vrijednosti koeficijenata varijabilnosti i najbolje diferenciraju testiranu od kontrolne skupine ispitanika.

konstitutivni heterokromatin; polimorfizam; kromosomske varijante; smanjena plodnost

nije evidentirano