Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 317816

Knjige o Makabejcima u hrvatskoglagoljskoj književnosti: Prva knjiga o Makabejcima u hrvatskoglagoljskim brevijarima


Badurina-Stipčević, Vesna
Knjige o Makabejcima u hrvatskoglagoljskoj književnosti: Prva knjiga o Makabejcima u hrvatskoglagoljskim brevijarima // Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, 54-55 (2006), 5-126 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Knjige o Makabejcima u hrvatskoglagoljskoj književnosti: Prva knjiga o Makabejcima u hrvatskoglagoljskim brevijarima
(The Books of the Maccabees in the Croatian Glagolitic Literature: The First Book of the Maccabees in the Croatian Glagolitic Breviaries)

Autori
Badurina-Stipčević, Vesna

Izvornik
Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu (0583-6255) 54-55 (2006); 5-126

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Knjige o Makabejcima; Biblija; hrvatskoglagoljska književnost
(The Books of Maccabees; Bible; Croatian Glagolitic Literature)

Sažetak
Starozavjetne Knjige o Makabejcima izostavljene su iz ćirilometodske Biblije (kako je zapisano i u Žitju Metodijevu), jer njihove tekstove prema židovskome kanonu nije imala ni većina grčkih biblijskih kodeksa. Hrvatskoglagoljski brevijari, bogoslužne knjige sačinjene prema latinskim liturgijskim obrascima Zapadne crkve, sadrže i Makabejske knjige u svojim čitanjima. Upravo zbog toga su hrvatskoglagoljski tekstovi Prve i Druge knjige o Makabejcima vrijedan i nezaobilazan korpus ne samo za proučavanje i rekonstrukciju hrvatskoglagoljske, već i staroslavenske Biblije. Ukupno dvadeset i jedan hrvatskoglagoljski brevijar iz razdoblja od sredine 14. do polovice 16. stoljeća sadrži u mjesecu listopadu lekcije iz Prve knjige o Makabejcima (1Mak). Duljina izvornoga biblijskoga teksta 1Mak nije potvrđena niti u jednom kodeksu, a najduže lekcije, pet od šesnaest glava, sadrži pet brevijara: II. Vrbnički brevijar, Vatikanski peti, Brevijar Vida Omišljanina, Moskovski i II. Novljanski brevijar. Samo tri brevijara, Padovanski, Brevijar knjižnice Metropolitane Mr161 i Mavrov brevijar, imaju čitanja iz 7. glave. Uočljive su dvije matice hrvatskoglagoljskog prijevoda, prvu čine tekstovi u II. Vrbničkom brevijaru i Brevijaru Vida Omišljanina i kraći tekstovi u Padovanskom, Pašmanskom, Dragućkom, Brevijaru Metropolitane Mr161, Mavrovu, Brevijaru Vatikanskom desetom i Brevijaru Arhiva S. Petra u Rimu. Ovi brevijari uglavnom pripadaju starijoj, sjevernoj, krčko-istarskoj skupini kodeksa, koja se ističe tradiranim starozavjetnim prijevodima i arhaičnim jezičnim osobinama. Drugu maticu čine lekcije u brevijarima mlađe, južne, zadarsko-krbavske skupine, čiji su biblijski tekstovi većinom prilagođeni ili prevedeni prema Vulgati. To su dulja čitanja u Vatikanskom petom i Moskovskom, te kraća u Oxfordskom, I. Novljanskom brevijaru, Dabarskom, II. Ljubljanskom i Prvotisku brevijara. Tekstovi u II. Novljanskom, Vatikanskom devetnaestom, Bribirskom, Baromićevu i Brozićevu brevijaru pripadaju "međumatici", koja se dijelom podudara s prvom maticom, a dijelom se izvodi iz druge. Tekst 1Mak nije, zbog veće lakune u kodeksu, sačuvan u najstarijem hrvatskoglagoljskom brevijaru, I. Vrbničkom, ali se može pretpostaviti da je bio blizak tekstovima u srodnim brevijarima, Padovanskom, Brevijaru Metropolitane Mr161 i Mavrovu brevijaru. Biblijska 1Mak ima bogatu tekstualnu tradiciju: izvorno je pisana hebrejskim jezikom potkraj 2. stoljeća pr. Krista, ali je sačuvana tek u kasnijim prijevodima, grčkom, latinskom, sirijskom, armenskom i dr. Predlošci hrvatskoglagoljskih tekstova pripadali su latinskim, Vulgatinim kodeksima, koji su bili bliski korigiranim kodeksima "pariške Biblije" iz 13. stoljeća. Po tekstološkim osobinama hrvatskoglagoljska Prva knjiga o Makabejcima pripada onom sloju hrvatskoglagoljskog biblijskog prijevoda koji ne potječe iz ćirilometodske tradicije, već je nastao kasnije, prema latinskim liturgijskim uzorima. Glagoljski tekst iz Brevijara Vida Omišljanina objavljuje se kritički u latiničkoj transliteraciji i s varijantama iz svih ostalih brevijara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
090-0900998-0994 - Hrvatska i europska književnost srednjega vijeka (Ivanka Petrović, )

Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Vesna Stipčević, (126364)

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Mla Directory of Periodicals
  • International Medieval Bibliography i Sociological Abstracts