Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Temeljni problemi i recepcija Astronomskog zrcala Federika Grisogona (1472-1538) (CROSBI ID 34879)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Girardi-Karšulin, Mihaela Temeljni problemi i recepcija Astronomskog zrcala Federika Grisogona (1472-1538) // Federicus Chrysogonus/Federik Grisogono: Speculum astronomicum/Astronomsko zrcalo / Girardi-Karšulin, Mihaela ; Perić, Olga (ur.). Zagreb: Institut za filozofiju, 2007. str. 13-37

Podaci o odgovornosti

Girardi-Karšulin, Mihaela

latinski

Temeljni problemi i recepcija Astronomskog zrcala Federika Grisogona (1472-1538)

U radu se izlaže Grisogonova ideja o astrologiji kao korisnoj teorijskoj znanosti koju je u djelu Astronomsko zrcalo zastupao Federik Grisogono, hrvatski renesansni filozof, astrolog i liječnik. Nakon studija i kratkotrajnog predavanja na sveučilištu u Padovi, Grisogono je radio u Zadru kao liječnik, ali on je prije svega bio obuzet filozofijom i matematikom. Astronomsko zrcalo izraz je tog oduševljenja i znanstvenog bavljenja. Ono sadrži “ Govor” , nastupno predavanje koje je Grisogono održao u Padovi, potom pohvale matematičkih disciplina: aritmetike, geometrije, astronomije-astrologije i muzike (naime, astrologija i muzika tada su bile matematičke discipline) te na kraju opširno tumačenje filozofskih temelja i metode Euklidovih Elemenata geometrije, kao i jednu kratku interpretaciju i kritiku Euklidova pojma paralela. Taj tekst o paralelama najpoznatiji je i najcitiraniji Grisogonov tekst. Filozofski najintrigantnije je Grisogonovo oduševljenje za astrologiju. Grisogono astrologiju drži najvišom teorijskom i istodobno korisnom znanošću. Do renesanse teorijska znanost načelno nije mogla biti korisna znanost jer je to proizlazilo iz samog aristotelovsko-platoničkog pojma teorijske znanosti čiji je zadatak bio da samo motri ono vječno i nepromjenljivo. Teorijska znanost ni na koji način nije mogla biti “ korisna znanost” . Grisogono sagledava mogućnost da teorijska znanost – matematika (odnosno astrologija) bude i najviša teorijska i istodobno korisna znanost. Astrologija to, dakako za nas nije, ali Grisogono je načelnim pojmom korisne teorijske znanosti surađivao na dokidanju tradicionalnog pojma teorijske znanosti, pa tako i na otvaranju mogućnosti za konstituiranje novovjekovne ideje znanosti.

Federik Grisogono, Federicus Chrysogonus, matematika, astrologija, Euklidovi Elementi, teorijska znanost, korisna znanost, renesansna filozofija, pojam paralela

nije evidentirano

hrvatski

Temeljni problemi i recepcija Astronomskog zrcala Federika Grisogona (1472-1538)

U radu se izlaže Grisogonova ideja o astrologiji kao korisnoj teorijskoj znanosti koju je u djelu Astronomsko zrcalo zastupao Federik Grisogono, hrvatski renesansni filozof, astrolog i liječnik. Nakon studija i kratkotrajnog predavanja na sveučilištu u Padovi, Grisogono je radio u Zadru kao liječnik, ali on je prije svega bio obuzet filozofijom i matematikom. Astronomsko zrcalo izraz je tog oduševljenja i znanstvenog bavljenja. Ono sadrži “ Govor” , nastupno predavanje koje je Grisogono održao u Padovi, potom pohvale matematičkih disciplina: aritmetike, geometrije, astronomije-astrologije i muzike (naime, astrologija i muzika tada su bile matematičke discipline) te na kraju opširno tumačenje filozofskih temelja i metode Euklidovih Elemenata geometrije, kao i jednu kratku interpretaciju i kritiku Euklidova pojma paralela. Taj tekst o paralelama najpoznatiji je i najcitiraniji Grisogonov tekst. Filozofski najintrigantnije je Grisogonovo oduševljenje za astrologiju. Grisogono astrologiju drži najvišom teorijskom i istodobno korisnom znanošću. Do renesanse teorijska znanost načelno nije mogla biti korisna znanost jer je to proizlazilo iz samog aristotelovsko-platoničkog pojma teorijske znanosti čiji je zadatak bio da samo motri ono vječno i nepromjenljivo. Teorijska znanost ni na koji način nije mogla biti “ korisna znanost” . Grisogono sagledava mogućnost da teorijska znanost – matematika (odnosno astrologija) bude i najviša teorijska i istodobno korisna znanost. Astrologija to, dakako za nas nije, ali Grisogono je načelnim pojmom korisne teorijske znanosti surađivao na dokidanju tradicionalnog pojma teorijske znanosti, pa tako i na otvaranju mogućnosti za konstituiranje novovjekovne ideje znanosti.

Federik Grisogono, Federicus Chrysogonus, matematika, astrologija, Euklidovi Elementi, teorijska znanost, korisna znanost, renesansna filozofija, pojam paralela

nije evidentirano

engleski

Basic Problems And Reception of Federicus Chrysogonus Astronomical Mirror

nije evidentirano

Federicus Chrysogonus, mathematics, astrology, Euclid s Elements, Theoretical science, useful science, renaissance philosophy, definition of parallel line

nije evidentirano

Podaci o prilogu

13-37.

objavljeno

Podaci o knjizi

Federicus Chrysogonus/Federik Grisogono: Speculum astronomicum/Astronomsko zrcalo

Girardi-Karšulin, Mihaela ; Perić, Olga

Zagreb: Institut za filozofiju

2007.

978-953-7137-06-9

Povezanost rada

Filozofija