hrvatski

Pedološka suša na vodnim područja Primorsko-istarskih i dalmatinskih slivova

Suša je sve češća prirodna pojava. Glavni uzrok suše je manjak oborina u odgovarajućem vremenu i prostoru. Osim klimatsko-meteorološkog pojma suše, poznat je i pojam hidrološke suše, kada su niski vodostaji rijeka i suha korita vodotoka, te pedološka suša s nedostatkom vode u tlu. Naime, s pedološkog i biljno-proizvodnog gledišta, nedostatak oborina ne izaziva sušenje i oštećenja biljaka, ako ima dovoljno korisne vode u tlu. Problematika suše aktualizirana je potvrđivanjem UN Konvencije o suzbijanju dezertifikacije i ublažavanja posljedica suše, 2000. godine i katastrofalnom sušom 2003. godine. Ukupna bruto površina vodnih područja Primorsko-istarskih i dalmatinskih slivova je 2.453.979, 0 ha, od čega ima šuma i travnjaka 1.728.671, 0 ha, goleti i golih stijena 325.811, 2 ha, a obrađenog tla 375.505, 1 ha. Referentne vrijednosti pedološke suše – godišnjeg manjka korisne vode u ilovastom obrađenom i neobrađenom tlu dubine 0, 5 m, te za 75%-tnu vjerojatnost pojava oborina meteoroloških postaja Pazin, Pula, Rijeka, Parg, Senj, Rab, Gospić, Zadar, Knin, Šibenik, Split, Makarska, Hvar, Ploče i Dubrovnik izračunate su metodom Palmer-Vidaček, 1981. Godišnje vrijednosti manjka korisne vode u obrađenom tlu variraju od 35, 4 mm za Parg do 809, 0 mm za područje Splita, a u neobrađenom tlu šuma i travnjaka od 48, 2 mm za Parg do 847, 9 mm za područje Splita. Evidentno veći manjak vode u tlu je utvrđen za vodno područje dalmatinskih slivova uključujući obrađeno i neobrađeno tlo na području Zadra 510-537 mm, Knina 368-408 mm, Šibenika 587-618 mm, Splita 809 – 848 mm, Makarske 773-807 mm, Hvara 703-725 mm, Ploča 618-647 mm i Dubrovnika 581-616 mm.

hidropedologija; pedološka suša; manjak korisne vode u tlu

nije evidentirano