Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 316540

Teorija rasta


Barković, Ivana
Teorija rasta, Osijek: Pravni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, 2006 (monografija)


Naslov
Teorija rasta
(Growth Theory)

Autori
Barković, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, ostalo

Izdavač
Pravni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku

Grad
Osijek

Godina
2006

Stranica
201

ISBN
953-6072-35-1

Ključne riječi
ekonomija; ekonomsi rast; globalizacija
(economy; economis growth; globalisation)

Sažetak
Kronološko predstavljanje moderne teorije rasta moralo bi započeti Schumpeterovom „ Teorijom gospodarskog razvoja“ ili post-keynesijanskim modelom rasta Harroda i Domara. Zbog dominacije neoklasičnih stavova i njihovih sposobnosti da integriraju i primjerene konkurentske teorije, stavljamo ih u početku u središte. Zato počinjemo s modelom Solow-Swan. Naše je predstavljanje orijentirano prema rastućoj kompleksnosti modela, a ne neophodno prema kronologiji njegova nastajanja. U predstavljanju temeljnih modela i njihova proširenja izostavljeni su mnogi matematički dodatni aspekti koji bi sadržavali iscrpnu argumentaciju, ali koji za razumijevanje veza nisu neophodno potrebni. Formalni zahtjevi u tekstu nisu veliki iako u prirodi predmeta leži da ne možemo izaći bez formula, algebarskih preformuliranja i osnovnih pravila integriranja i diferenciranja. Komplicirane dopune koje bi bile potrebne za potpuno matematičko formaliziranje nalaze se u tekstovima navedenim u fus- notama. U drugom poglavlju počinje se s neoklasičnim modelima rasta kod zadane stope štednje. Nakon predstavljanja osnovnog modela Solow-Swan, pokazuje se u modelskim proširenjima koja svojstva na jednoj strani funkcije proizvodnje toga modela posjeduju u postkeynesijanskom modelu rasta, a s druge strane kako ih na neki način preobrazuju u novu neoklasičnu teoriju. Tako se proširuje model Solow-Swan s egzogenim tehnološkim progresom i pokazuje da je akumulacija ljudskoga kapitala mogući izvor tog progresa. Proširenje za faktor ljudski kapital dalo je modelu Solow-Swana neočekivanu renesansu. U trećem poglavlju se koncentrira na neoklasični model rasta sa stopom štednje koja je endogeno određena. U ovom poglavlju obrađuju se tri srodna osnovna modela: Ramseyev model, generacijski model i model vječne mladosti. U četvrtom i petom poglavlju pokrivaju se verzije teorije endogenoga rasta koje se odnose na konstantne skalarne prinose reproduktivnih proizvodnih faktora. Daje se jedan pregled različitih mogućnosti kako se može postići endogeniziranje stope progresa koje su formalno dane u neoklasničnim modelima rasta. Ovdje se obrađuje jednostavni model AK čija se struktura može prikazati bilo konceptom učenja kroz aktivnost (eng. learning-by doing) ili putem akumulacije ljudskog kapitala. Na ljudskom kapitalu u jednom dvo-sektorskom gospodarstvu počiva Lucasov model (1988.), koji se temelji na ranijem razmišljanju Uzawe (1965.). U šestom poglavlju ukratko se predstavlja endogena teorija rasta ili nova teorija rasta koja se počela razvijati 1980-tih godina kao odgovor na čestu kritiku neoklasičnog modela rasta. Endogena teorija rasta pokušava prevladati nedostatke neoklasične teorije rasta endogeniziranjem stope tehnološkog progresa. Ova se problematika u kronološkom redoslijedu poziva na razmišljanja i modelske pristupe od Smitha, Kaldora, Romera, Lucasa i dr. U sedmom poglavlju se raspravlja o rastu i održivom razvoju. Raspravu o dobrobitima gospodarskog rasta u smislu povećanja outputa neke zemlje, a kroz to blagostanja stanovništva (povećanje životnog standarda, smanjivanje siromaštva i sl.) upotpunjujemo pitanjima o posljedicama rasta, prvenstveno o ugrožavanju prirodnih resursa. U tom kontekstu održivi razvoj pokušava učiniti konkurirajuće ciljeve gospodarskog rasta i zaštite okoline tj. resursa za buduće generacije, kompatibilnima. U osmom poglavlju bavi se institucijama kojima mnogi autori pripisuju razlike u stopama gospodarskog rasta. Ovdje se razmatraju različiti aspekti provođenja prava (vlasnička prava, vladavina zakona, pravni sustavi, mir), funkcioniranja tržišta (strukture tržišta, politika konkurencije, otvorenost prema stranim tržištima, kapital i tehnologija), nejednakosti i društvenih sukoba (veza između nejednakosti rasta intenzivno se proučava), političkih institucija (demokracija, politička sloboda, politička stabilnost, politički nemiri), zdravstvenog sustava, financijskih institucija kao i vladine institucije (veličina birokracije, korupcija). Uzimajući u obzir da živimo u doba velikih i brzih promjena uzrokovanih globalizacijom i informacijsko-komunikacijskom revolucijom, pitanje što uvjetuje ekonomski rast ostat će izazovno područje istraživanja stručnjaka koji će odgovore tražiti u novim ekonomskim, društvenim i političkim okvirima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Pravni fakultet, Osijek

Profili:

Avatar Url Ivana Barković Bojanić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Barković, Ivana
Teorija rasta, Osijek: Pravni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, 2006 (monografija)
Barković, I. (2006) Teorija rasta. Osijek, Pravni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.
@book{book, author = {Barkovi\'{c}, I.}, year = {2006}, pages = {201}, keywords = {economy, economis growth, globalisation}, isbn = {953-6072-35-1}, title = {Growth Theory}, keyword = {economy, economis growth, globalisation}, publisher = {Pravni fakultet Sveu\v{c}ili\v{s}ta J.J. Strossmayera u Osijeku}, publisherplace = {Osijek} }