hrvatski

Temeljne značajke iseljavanja hrvatskog stanovništva s posebnim naglaskom na iseljavanje u proteklih petnaest godina

U radu se analizira iseljavanje hrvatskog stanovništva izvan današnjih državnih granica u posljednjih petnaest godina metodološki temeljeno na analizi službenih podataka Državnoga zavoda za statistiku tj. službenih priopćenja u kojima se vodi evidencija o međunarodnoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske, zbog nedostatka valjanog registra stanovnika Hrvatske. Sumirajući rezultate proteklih petnaest godina zaključuje se kako je najviše hrvatskih građana iselilo iz Grada Zagreba, a najmanje iz Međimurske županije, dok je najviše hrvatskih građana iselilo izvan granica Hrvatske 1997. godine. Razlozi iseljavanja su ekonomske, političke i psihološke prirode. Najveći broj hrvatskih građana iseljava prema zemljama stare emigracije Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, ali i prema novim zemljama emigracije Sloveniji i Češkoj. Do 1991. godine prema Sloveniji odvijale su se tzv. međurepubličke migracije. Nakon 1991. godine, budući Republika Hrvatska i Slovenija postaju samostalne i međunarodne priznate države, migracije hrvatskog stanovništva prema Sloveniji postaju međunarodne, ali kao nastavak nekadašnjih međurepubličkih. Na temelju analize stanja tijekom proteklih petnaest godina u radu se zaključuje kako je Republiku Hrvatsku napustilo 147 252 hrvatskih građana u dobi od 30-45 godina tj. u posljednjih petnaest godina Hrvatska je izgubila demografski potencijal koji odgovara veličini broja stanovnika grada Rijeke. Budući da neusklađenost popisnih metodologija otežava praćenje iseljavanja stanovništva kao i činjenica da se ni na temelju evidencije MUP-a ne može utvrditi točan broj hrvatskih iseljenika jer odlazak u inozemstvo ne podrazumijeva obvezu odjavljivanja s jedne ili više adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj je ta osoba prijavljena rezultate ne možemo smatrati u potpunosti točnima.

iseljavanje ; iseljenici ; migracija ; stanovništvo ; Hrvatska

nije evidentirano