hrvatski

Urod novostvorenih Bc-sorata ozime pšenice i njihove genetske sposobnosti zaštite od nekih gljivičnih bolesti

Značajan udio u povećanju proizvodnje pšenice po hektaru, koje je u razdoblju 1955-85. godine iznosilo 85, 976 kg/ha (Novoselović 1997.) ima i Bc-Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb, posebice od 1975. do 1986. godine. Nakon pojave Zlatne doline i Sanje (1971. god.), polupatuljastih sorata ozime pšenice visokog potencijala rodnosti, povoljnih za primjenu tehnologije intenzivne proizvodnje, daljnje oplemenjivanje pšenice imalo je cilj povećanje potencijala uroda uz paralelno unošenje genetske otpornosti na bolesti koje u našim uvjetima proizvodnje, najviše utječu na sniženje uroda, a to su crna hrđa, pepelnica, Fusarium spp. i Septoria spp. Do sada su oplemenjivači Bc Instituta d.d.-Zagreb stvorili 70 sorata ozime pšenice, od kojih je 16 priznato u inozemstvu. Po svojim osobinama ističu se novije sorte Anita, Branka, Dora, Mihelca, Valentina, Aura i Liberta od obične pšenice te Primadur od tvrde pšenice. Sve navedene sorte obične pšenice imaju urod viši od standarda, među kojima se ističu Anita i Branka s urodom iznad 10% većim u odnosu na Sanju. Sve ove sorte su zadovoljavajuće duljine vegetacije, od kojih je najranija Mihelca (3 dana) i zadovoljavajuće otpornosti na crnu hrđu, pepelnicu, smeđu pjegavost lista i klasa te fuzarijsku palež klasa.

pšenica; sorta-linija; urod zrna; oplemenjivanje; genetika; biljne bolesti; zaštita bilja

nije evidentirano