hrvatski

Prilog istraživanju antičke Siscije : prvi pisani spomen Severillina sarkofaga u ranom novovjekovlju i pokušaj rekonstrukcije njegovog izvornog nalazišta

Prvi pisani spomen koji objelodanjuje Severillin sarkofag i natpis na njemu datira iz 1551. godine i objavljen je pod naslovom Commentariorum reipublicae Romanae illius in exteris provinciis acquisitis Constitutae libri duodecim, a njegov je autor Wolfgangus Lazius. On je po nalogu cara Ferdinanda i svog pretpostavljenog Primusa Lachnera iz Celja obišao, uz ostala, i sisačko područje u potrazi za rimski ostacima s kojih je imao zadatak transkribirati sve što se odnosi na svete starine. Na području koje u svom djelu označava kaoZyzya imao je prilike vidjeti Severillin sarkofag, čiji transkribirani natpis objavljuje u svom djelu. Kako je to razdoblje neposrednog svršetka izgradnje sisačke utvrde( 1544. – 1550. ), za koju se pouzdano zna da je izgrađena od materijala razrušene Siscije, pretpostavljam da je tom prilikom iskopan i Severillin sarkofag. Mišljenja sam da je do tada Severillin sarkofag činio dio inventara istočne siscijanske nekropole, koja je jednim svojim dijelom( onom koji je bliži gradskim bedemima )bila ranokršćanska, o čemu svjedoči tipična materijalna ostavština. Na tom mjestu spomenuti sarkofag morao je vidjeti i Luigi Fernando Marsigli koji, što je gotovo nepoznato u našim znanstvenim krugovima, podatke i crtež o njemu donosi u svom djelu Danubius Pannonico Mysicus, observationibus geographicis, astronomicis, hydrographicis, historicis, physicis perlustratus et in sex tomos digestus, koje se rado citira pri pokušajima rekonstrukcije topografije antičke Siscije. Najpouzdaniji dotadašnji prijepis natpisa sa Severillina sarkofaga donosi Matija Peter Katančić u djelu Specimen philologiae et geographiae Pannoniorum, dok Baltazar Adam Krčelić najdetaljnije opisuje mjesto na kojem je vidio ovaj sarkofag u pejsažu. U svom djelu Povijest Stolne crkve zagrebačke donijeti će dragocjene podatke za rekonstrukciju originalnog smještaja ovog spomenika, koje će u 20. stoljeću nadopuniti Brunšmid. Kako obojica nisu bili siščani, olako su se služili lokalnim toponimima za preciznije objašnjenje zateknutog stanja na terenu, no detaljno kartografsko i zemljišno-knjižno istraživanje pomoglo je upotpuniti rekonstrukciju koju su započeli. Pažljivo iščitavanje izvora i pažljiva kartografska i povijesna opažanja još uvijek mogu nadopuniti ono o čemu smo mislili da se sve već reklo, a zbrku u radovima koji tek trebaju izaći moguće je izbjeći uvažavanjem svih elemenata koji su u istraživačkom radu prisutni. To je dug i mukotrpan posao kojim se vrlo često riskiraju oštri demanti, no polemike često dovode i do rasvjetljavanja dilema.

Siscija; Severilin sarkofag

nije evidentirano