Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 3143

Rak u stanovništva sa visokim stupnjem srodstva


Rudan, Igor
Rak u stanovništva sa visokim stupnjem srodstva 1997., magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb


Naslov
Rak u stanovništva sa visokim stupnjem srodstva
(Cancer in human populations with high inbreeding)

Autori
Rudan, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.04.

Godina
1997

Stranica
87

Mentor
Janićijević, Branka

Ključne riječi
Rak; visoki stupanj strodstva; populacijska genetika; antropologija
(Cancer; high inbreeding; population genetics; anthropology)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je uz pomoć metoda genetičke epidemiologije i demografije istražiti ulogu nasljeđa u etiologiji raka. S tim je ciljem izvršena usporedba učestalosti raka u pet reprodukcijski vrlo izoliranih otočnih populacija srednje Dalmacije s visokim stupnjem srodstva među stanovništvom (Brača, Hvara, Korčule, Visa i Lastova) i populacije obalne Dalmacije, koju obilježavaju slični utjecaji okoliša ali različita genetička struktura populacije. Hipoteza istraživanja je bila da će, ukoliko postoje geni ili genski kompleksi koji uvjetuju nasljednu sklonost pojedinim tipovima karcinoma, zbog akumulacije tih gena u reprodukcijski izoliranim populacijama učestalost tih karcinoma biti viša negoli u kontrolnoj populaciji, te da će se čak povećavati s povećanjem reprodukcijske izoliranosti (tj., s udaljenošću otoka od obale). U svrhu istraživanja prikupljeni su iz Registra za rak Republike Hrvatske podaci o svim registriranim slučajevima raka tijekom 20-godišnjeg razdoblja između 1971. i 1990. godine u navedenih pet otočnih populacija, kao i u populaciji obalne Dalmacije koju je sačinjavalo 19 općina. Podaci su dobno standardizirani na svjetsko stanovništvo prema popisu stanovništva iz 1981. godine, tj. sredinom razdoblja istraživanja, radi mogućnosti međusobne usporedbe i određivanja statističke značajnosti eventualnih razlika. Rezultati su potvrdili naše hipoteze: i u muškaraca i žena zabilježene ukupne učestalosti raka bile su više negoli u kontrolnoj populaciji, a "višak incidencije" u odnosu na kontrolnu populaciju po otocima pokazivao je gotovo linearan rast s udaljenošću otoka od obale. U muškaraca, kod kojih su svi navedeni trendovi bili znatno slabije izraženi negoli u žena, najodgovorniji su za spomenuti "višak incidencije" bili rak mokraćnog mjehura i pluća ; u žena su to bili rak dojke, jajnika, mozga i debelog crijeva, i to pretežno u mlađim dobnim skupinama, što je i bilo očekivano. Ovaj je rad pokazao da se reprodukcijski izolirane populacije mogu s relativno velikom preciznošću koristiti kao eksperimentalni model za studije genetičke epidemiologije i demografije. Preciznost studije jamče veliki brojevi stanovnika i dugo razdoblje praćenja, koji omogućuju da se sve pretpostavljene hipoteze istraže do najfinijih detalja. Studija je tako potvrdila da postoji određen izravan utjecaj čimbenika nasljeđa na razvoj raka, te da se u reprodukcijski zatvorenih populacija stvara određen "višak incidencije", za kojeg vjerujem da je u potpunosti pripisiv specifičnoj genetičkoj strukturi takvih populacija. Cilj ovog istraživanja bio je uz pomoć metoda genetičke epidemiologije i demografije istražiti ulogu nasljeđa u etiologiji raka. S tim je ciljem izvršena usporedba učestalosti raka u pet reprodukcijski vrlo izoliranih otočnih populacija srednje Dalmacije s visokim stupnjem srodstva među stanovništvom (Brača, Hvara, Korčule, Visa i Lastova) i populacije obalne Dalmacije, koju obilježavaju slični utjecaji okoliša ali različita genetička struktura populacije. Hipoteza istraživanja je bila da će, ukoliko postoje geni ili genski kompleksi koji uvjetuju nasljednu sklonost pojedinim tipovima karcinoma, zbog akumulacije tih gena u reprodukcijski izoliranim populacijama učestalost tih karcinoma biti viša negoli u kontrolnoj populaciji, te da će se čak povećavati s povećanjem reprodukcijske izoliranosti (tj., s udaljenošću otoka od obale). U svrhu istraživanja prikupljeni su iz Registra za rak Republike Hrvatske podaci o svim registriranim slučajevima raka tijekom 20-godišnjeg razdoblja između 1971. i 1990. godine u navedenih pet otočnih populacija, kao i u populaciji obalne Dalmacije koju je sačinjavalo 19 općina. Podaci su dobno standardizirani na svjetsko stanovništvo prema popisu stanovništva iz 1981. godine, tj. sredinom razdoblja istraživanja, radi mogućnosti međusobne usporedbe i određivanja statističke značajnosti eventualnih razlika. Rezultati su potvrdili naše hipoteze: i u muškaraca i žena zabilježene ukupne učestalosti raka bile su više negoli u kontrolnoj populaciji, a "višak incidencije" u odnosu na kontrolnu populaciju po otocima pokazivao je gotovo linearan rast s udaljenošću otoka od obale. U muškaraca, kod kojih su svi navedeni trendovi bili znatno slabije izraženi negoli u žena, najodgovorniji su za spomenuti "višak incidencije" bili rak mokraćnog mjehura i pluća ; u žena su to bili rak dojke, jajnika, mozga i debelog crijeva, i to pretežno u mlađim dobnim skupinama, što je i bilo očekivano. Ovaj je rad pokazao da se reprodukcijski izolirane populacije mogu s relativno velikom preciznošću koristiti kao eksperimentalni model za studije genetičke epidemiologije i demografije. Preciznost studije jamče veliki brojevi stanovnika i dugo razdoblje praćenja, koji omogućuju da se sve pretpostavljene hipoteze istraže do najfinijih detalja. Studija je tako potvrdila da postoji određen izravan utjecaj čimbenika nasljeđa na razvoj raka, te da se u reprodukcijski zatvorenih populacija stvara određen "višak incidencije", za kojeg vjerujem da je u potpunosti pripisiv specifičnoj genetičkoj strukturi takvih populacija. Cilj ovog istraživanja bio je uz pomoć metoda genetičke epidemiologije i demografije istražiti ulogu nasljeđa u etiologiji raka. S tim je ciljem izvršena usporedba učestalosti raka u pet reprodukcijski vrlo izoliranih otočnih populacija srednje Dalmacije s visokim stupnjem srodstva među stanovništvom (Brača, Hvara, Korčule, Visa i Lastova) i populacije obalne Dalmacije, koju obilježavaju slični utjecaji okoliša ali različita genetička struktura populacije. Hipoteza istraživanja je bila da će, ukoliko postoje geni ili genski kompleksi koji uvjetuju nasljednu sklonost pojedinim tipovima karcinoma, zbog akumulacije tih gena u reprodukcijski izoliranim populacijama učestalost tih karcinoma biti viša negoli u kontrolnoj populaciji, te da će se čak povećavati s povećanjem reprodukcijske izoliranosti (tj., s udaljenošću otoka od obale). U svrhu istraživanja prikupljeni su iz Registra za rak Republike Hrvatske podaci o svim registriranim slučajevima raka tijekom 20-godišnjeg razdoblja između 1971. i 1990. godine u navedenih pet otočnih populacija, kao i u populaciji obalne Dalmacije koju je sačinjavalo 19 općina. Podaci su dobno standardizirani na svjetsko stanovništvo prema popisu stanovništva iz 1981. godine, tj. sredinom razdoblja istraživanja, radi mogućnosti međusobne usporedbe i određivanja statističke značajnosti eventualnih razlika. Rezultati su potvrdili naše hipoteze: i u muškaraca i žena zabilježene ukupne učestalosti raka bile su više negoli u kontrolnoj populaciji, a "višak incidencije" u odnosu na kontrolnu populaciju po otocima pokazivao je gotovo linearan rast s udaljenošću otoka od obale. U muškaraca, kod kojih su svi navedeni trendovi bili znatno slabije izraženi negoli u žena, najodgovorniji su za spomenuti "višak incidencije" bili rak mokraćnog mjehura i pluća ; u žena su to bili rak dojke, jajnika, mozga i debelog crijeva, i to pretežno u mlađim dobnim skupinama, što je i bilo očekivano. Ovaj je rad pokazao da se reprodukcijski izolirane populacije mogu s relativno velikom preciznošću koristiti kao eksperimentalni model za studije genetičke epidemiologije i demografije. Preciznost studije jamče veliki brojevi stanovnika i dugo razdoblje praćenja, koji omogućuju da se sve pretpostavljene hipoteze istraže do najfinijih detalja. Studija je tako potvrdila da postoji određen izravan utjecaj čimbenika nasljeđa na razvoj raka, te da se u reprodukcijski zatvorenih populacija stvara određen "višak incidencije", za kojeg vjerujem da je u potpunosti pripisiv specifičnoj genetičkoj strukturi takvih populacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
01960101

Ustanove
Institut za antropologiju

Autor s matičnim brojem:
Igor Rudan, (215633)