Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Studija mokra prerada klukuruza (CROSBI ID 750602)

Druge vrste radova | ostalo

Pozderović, Andrija ; Kuleš, Mirko ; Ugarčić-Hardi, Žaneta ; Moslavac, Tihomir Studija mokra prerada klukuruza // Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek. 1998.

Podaci o odgovornosti

Pozderović, Andrija ; Kuleš, Mirko ; Ugarčić-Hardi, Žaneta ; Moslavac, Tihomir

hrvatski

Studija mokra prerada klukuruza

U R. Hrvatskoj a i u Županijama istočne Hrvatske najzastupljeniji poljoprivredni proizvod je kukuruz. U 1997.g. u Hrvatskoj je proizvedeno 2 183 144 t kukuruza u suhom zrnu, u istočnoj Hrvatskoj (5 Županija) proizvedeno je od ukupne proizvodnje u Hrvatskoj 1 119 871 t kukuruza u suhom zrnu što iznosi 51, 3 % od ukupne proizvodnje. Za proizvodnju kukuruza postoji navika, znanje, iskustvo, mehanizacija i tradicija proizvođača, pa se može računati da će poljoprivrednici i dalje proizvoditi najviše kukuruza u ovom dijelu Hrvatske. Kukuruz ima posebnu važnost kao sirovina s obzirom na prehrambenu vrijednost i mogućnosti prerade i daljnjeg oplemenjivanja s drugim proizvodima. Kukuruz se može prerađivati suhom preradom ili meljavom i mokrom ili kemijskom preradom u vrlo vrijedne i značajne proizvode. U većini zapadnih razvijenih zemalja koje imaju značajniju proizvodnju kukuruza mokrom preradom se prerađuje 10% i više od ukupne proizvodnje (na primjer u Mađarskoj se prerađuje mokrom preradom 300.000 t kukuruza godišnje). Najveći svjetski prerađivač kukuruza je SAD gdje je podignuto osam velikih tvornica za preradu kukuruza. U Engleskoj, Belgiji i Nizozemskoj se mokrom preradom prerađuje preko 50 % godišnje proizvodnje kukuruza u tim zemljama, zbog toga te zemlje uvoze kukuruz za preradu. Hrvatska do sada nema niti jedne tvornice za mokru preradu kukuruza, sve proizvode te prerade uvozimo. Mokra prerada kukuruza se sastoji od: Izdvajanje škroba iz zrna kukuruza, proizvodnja škroba i derivata škroba, škrob za različite namjene, prehrambena industrija, kemijska industrija, tekstilna industrija i papirna industrija. Hidroliza škroba u hidrolizate škroba od kojih su najzastupljeniji visokofruktozni sirup, glukozni sirup, sirovi glukozni sirup, kruti glukozni sirup i glukoza. Modifikati škroba kao što su dekstrini, oksidirani škrobovi, preželatinizirani škrobovi, esteri i eteti škroba, umreženi i frakcionirani škrobovi i drugo. Pored navedenih proizvoda dobivaju se i nusproizvodi kao što su klice iz zrna i ulje iz klica kukuruza, gluten, voda nakon močenja, i ostali kruti otpad. Škrob i derivati škroba se upotrebljavaju u prehrambenoj industriji kod proizvodnje krema, pudinga, pekarskih proizvoda, kolača, sladoleda i u konditorskoj industriji. Dekstrini se također upotrebljavaju za proizvodnju smjesa za kolače, napitke, juhe, konditorske proizvode, pekarske proizvode, sladoled, različite vrste umaka i drugo. Najznačajniji proizvod hidrolize škroba je visoko fruktozni sirup, glukozni sirup i glukoza. Oni se upotrebljavaju u izradi slastica, u konditorskoj industriji, proizvodnji voćnih sokova i napitaka, konzerviranju voća i povrća, za proizvodnju sorbitola, manitola i propionske kiseline. Značajan je proizvod gluten koji se koristi za proizvodnju aminokiselina i kao proteinski koncentrat za dodatak stočnoj hrani. Glukoza kao kruti proizvod ili u obliku otopine (sirupa) koristi se u prehrambenoj industriji ili kao prečišćena glukoza u farmaceutskoj industriji. Voda koja ostaje nakon močenja koristi se za stočnu hranu ili za uzgoj kultura mikroorganizama u proizvodnji antibiotika. Ostali kruti otpaci koriste se u stočnoj hrani. Za mokru preradu kukuruza potrebno je podići tvornice sa većim kapacitetima zbog isplativosti investicije. Minimalni kapacitet godišnje prerade bio bi 100.000 t kukuruza. Smatramo da bi se u istočnoj Hrvatskoj trebala podići tvornica za mokru preradu kukuruza kapaciteta prerade od 200.000 t prerađenog kukuruza godišnje. Prerada se treba provesti do finalnih proizvoda glukoznog sirupa, visoko fruktoznog sirupa, glukoze, određenih količina škroba i derivata škroba. Pojedini proizvodi kao što je glukozni sirup, glukoza, gluten, voda od močenja se mogu dalje prerađivati u druge proizvode pa bi trebalo predvidjeti i tu preradu kako bi se dobio što veći stupanj finalizacije. Međutim ipak osnovni proizvodi bi bili škrob, dekstrini, glukozni sirupi s različitim dekstroznim ekvivalentom, visoko fruktozni sirup, glukoza te nusproizvodi gluten, ekstrakt od močenja, klica i ulje iz klice kukuruza. Kod podizanja ovog pogona radi se o velikoj investiciji vrijednoj više od sto milijuna DM, međutim u pitanju je tvornica koja bi bila u rangu veće šećerane. Potrebno je napomenuti da bi se proizvodi trebali osim prodaje na domaćem tržištu i izvoziti. Proizvodi koji se dobiju ovom preradom nisu konkurencija šećeru saharozi niti šećeranama već su to proizvodi s kojima se zamjenjuje dio saharoze u prehrambenim proizvodima i koji su nužno potrebni u proizvodnji hrane.

Kukuruz; mokra prerada kukuruza; škrob; hidrolizati škroba; glukozni sirup; visokofruktozni sirup; modifikati škroba

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek

1998.

nije evidentirano

objavljeno

Povezanost rada

Prehrambena tehnologija