Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 313050

Neželjeni učinci mikotoksina nađenih na kukuruzu u Republici Hrvatskoj


Peraica, Maja; Domijan, Ana-Marija; Ivić, Dario; Cvjetković, Bogdan
Neželjeni učinci mikotoksina nađenih na kukuruzu u Republici Hrvatskoj // Glasilo biljne zaštite, 7 (2007), 5; 299-395 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)


Naslov
Neželjeni učinci mikotoksina nađenih na kukuruzu u Republici Hrvatskoj
(Adverse effects of mycotoxins common in maize in the Republic of Croatia)

Autori
Peraica, Maja ; Domijan, Ana-Marija ; Ivić, Dario ; Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Glasilo biljne zaštite (1332-9545) 7 (2007), 5; 299-395

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Fumonizini; zearalenon; okratoksin A; trihoteceni
(Fumonisins; zearalenone; ochratoxin A; trichothecenes)

Sažetak
Mikotoksini su prirodni toksini vrlo različitih kemijskih struktura koje proizvode gljivice. Bolesti uzrokovane mikotoksinima nazivaju se mikotoksikoze, a mogu imati mutageno, genotoksično kao i karcinogeno djelovanje. Većina mikotoksina nema alergena svojstva. Ljudi i životinje izloženi su mikotoksinima uglavnom putem hrane i to najčešće zbog kontaminacije žitarica. Mikotoksikoze se javljaju rijetko i to kao epidemije najčešće u tropskim i suptropskim krajevima gdje visoka vlažnost i temperatura pogoduju rastu gljiva i stvaranju mikotoksina. Poznavanje simptoma mikotoksikoza važno je zato što uvoz hrane iz tropskih krajeva povećava mogućnost njihovog nastanka u zemljama s umjerenom klimom. U veterinarskoj medicini obično se lakše prepoznaju jer se u intenzivnom uzgoju veliki broj životinja hrani istom hranom, a u ljudi liječnici ih prepoznaju obično onda kada se jave u više osoba koji žive i hrane se zajedno (npr. djeca u domovima, radnici u tvornicama, vojnici u kasarnama i sl.). Na bolesti uzrokovane mikotoksinima liječnici bi trebali pomišljati u onim slučajevima kada se bolest javila u više ljudi, a do poboljšanja simptoma ne dolazi uobičajenom terapijom za zarazne bolesti. Mikotoksikoze su danas rijetke u zemljama s razvijenom poljoprivredom zbog visokih standarda agrotehničkih mjera koje su nezamjenjive u suzbijanju gljiva općenito, a posebno onih koje stvaramu mikotoksine. Primjena dobrih agrotehničkih mjera posebno je važna zato što nije lako odstraniti mikotoksine iz žitarica, nema jedinstvene metode kojom bi se mogli ukloniti različiti mikotoksini, a svaki postupak uklanjanja mikotoksina znatno povećava cijenu proizvoda. Poznato je da je nalaz niskih koncentracija mikotoksina u žitaricama čest, te da se u pojedinom uzorku žitarica može naći i više različitih mikotoksina. Višestruka kontaminacija mikotoksinima može biti posljedica kontaminacije s više različitih gljiva kao i mogućnosti da jedan biotop plijesni proizvodi različite mikotoksine. Višestruka kontaminacija mikotoksinima nađena je u uzorcima žitarica sakupljenim kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Nalaz višestruke kontaminacije posebno je značajan stoga što najnoviji podaci o karcinogenom djelovanju mikotoksina upućuju na to da izloženost niskim koncentracijama različitih kombinacija mikotoksina značajno povećavaju mogućnost nastanka tumora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
022-0222148-2142 - Toksični učinci mikotoksina na ljude i životinje (Maja Peraica, )
178-1191193-2764 - Horologija fitopatogenih gljiva na vrstama od posebne važnosti u flori Hrvatske (Tihomir Miličević, )
178-1781844-2692 - Identifikacija fitopatogena molekularnim i drugim metodama (Bogdan Cvjetković, )

Ustanove
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb,
Agronomski fakultet, Zagreb

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • AGRINDEX Humanities Index
  • CAB