Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 31264

Zaključak Studije s gledišta općih okvira zaštite


Koščak, Vesna; Aničić, Branka; Bužan, Marijan
Zaključak Studije s gledišta općih okvira zaštite // Krajolik : sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske / Zimerman, Nataša ; Matija Salaj (ur.).
Zagreb: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, 1999. str. 166-172


Naslov
Zaključak Studije s gledišta općih okvira zaštite
(Summary within the general framework of landscape protection)

Autori
Koščak, Vesna ; Aničić, Branka ; Bužan, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Krajolik : sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske

Urednik/ci
Zimerman, Nataša ; Matija Salaj

Izdavač
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja

Grad
Zagreb

Godina
1999

Raspon stranica
166-172

ISBN
953-97403-2-0

Ključne riječi
krajobrazno planiranje, zaštita okoliša
(landscape planning, landscape protection)

Sažetak
Uvidom u prikupljene autorske priloge izrađene u okviru ove Studije može se zaključiti da oni svojom raznolikošću i kompleksnošću potvrđuju složenost i kompleksnost problema uključivanja zaštite krajobraza i njegovih vrijednosti u sustav prostornog uređenja Republike Hrvatske. Kako ova problematika u cijeloj Europi, pa i kod nas postaje sve aktualnija, izrada ove Studije te njome ostvareni rezultati mogu se smatrati velikim doprinosom u realizaciji navedenog. Također je potrebno napomenuti da su postignuti rezultati u skladu s preporukama Preliminarnog nacrta Europske konvencije o krajobrazu. Osnovni cilj i svrha studije je doprinos u pripremi uspostave Krajobrazne osnove na razini Države. I to na temelju prijedloge razmatranja hrvatskih krajolika, njihovog prepoznavanja, vrednovanja i oblikovanja preporuka zaštite, zatim uređenja i korištenja u funkciji očuvanja prirodnih i stvorenih vrijednosti, raznolikosti i identiteta prostora. Osim toga prikupljeni prilozi su ukazali na još neke moguće vidove i postupke kojima se zaštita krajobraza može djelotvorno uključiti u sustav prostornog uređenja Republike Hrvatske. Osnovni zadatak Studije tj. prijedloga metode izrade i sadržaja Krajobrazne osnove Hrvatske, kao prvog od mogućih instrumenata provedbe zaštite krajobraza, moguće je ostvariti korištenjem metode i iskustava dvaju recentnijih europskih projekata krajobrazne regionalizacije i tipologije: New Map of England i Regionalna raspodjela krajobraznih tipova u Sloveniji. Temeljem opisa tih dvaju projekata moguće je da postupak izrade obuhvaća nekoliko razina i to: razinu identifikacije, razinu vrednovanja i plansku razinu. Procjena utjecaja na okolinu je drugi vid djelovanja na zaštiti krajobraza predstavlja posredno vrednovanje u planerskom procesu tj. nije direktno vezan na sustav prostornog uređenja već se pojavljuje nakon što su lokacijske odluke već uvedene u prostorne planove. Procjene utjecaja na okolinu, kao jedan od vidika zaštitnog planiranja, unose značajku opredjeljenja negativnog utjecaja na okolinu, odnosno, krajobraz - kao prostorni vidik zaštite. To je poseban oblik vrednovanja prostora koji nije obvezatno neposredno vezan za cjelovit planerski postupak, ali je vezan na neki planerski zadatak jer su ta vrednovanja krajobraza namijenjena provjeravanju povoljnosti planerskih rješenja ili prijedloga. Ovo se vrednovanje krajobraza i njegovih pojedinih dijelova i pojava oslanja na simuliranje mogućih posljedica ostvarenja nekog plana u krajobraznom prostoru. Vrednovanje krajobraza u okviru izrade procjene o utjecaju na okoliš služi kao planerski instrumentarij za izbor prihvatljive planske alternative u odnosu na ranjivost okoline. Procjena utjecaja na okolinu je oblik zaštitnog vrednovanja planova, pri čemu su predmet zaštite krajobraza, njegovi dijelovi te pojave na koje se planirani zahvat odnosi. Treći vidik je zaštita u postupku planiranja i ujedno najkompleksniji instrument zaštite krajobraza i krajobraznih vrijednosti, a odnosi se na zaštitu u postupku planiranja, odnosno uključivanje sustava krajobraza u sustav prostornog uređenja putem krajobraznog planiranja. Zaštita je jedna od ustaljenih i temeljnih značajki krajobraznog planiranja, koje unutar postupka integralnog prostornog planiranja osigurava uvažavanje dugoročnih društvenih interesa u zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti okoliša te povođenje ciljeva zaštite prirode i gospodarenja krajobrazom. Dakle, problem koji opredjeljuje zaštitno planiranje, posredstvom njegovog konačnog rezultata - krajobraznog plana, nije samo ostvarivanje zdravog i funkcionalnog čovjekovog okoliša, već prije svega ostvarenje čovjekovih potreba da djelatnosti budu smještene u krajobrazni prostor sa što manje štetnih i opasnih posljedica. Planersko - valorizacijska obrada prirodne sredine u tom kontekstu treba proučavati okolinu, postojeće vrijednosti i njege potencijalne razvojne mogućnosti s obzirom na vjerojatne posljedice koje bi nastale ostvarivanjem danas važećih prostornih planova. Potom i s obzirom na nove predstave i saznanja o trendovima gospodarstva koji razvoj oslanja na krajobraznom prostoru. Cilj je cjelovitog prostorno - planerskog zadatka na određenom području pronalaženje nekog društvenog interesa, tj. optimizaciju razvoja s malim investicijskim troškovima i niskim stupnjem ugrožavanja ili pak uništavanja vrijednosti prostora. To znači da se za jednako važne razvojne ciljeve uspostavljaju i zaštitni ciljevi te da zajedno predstavljaju predmet i osobitost planerskog rada. Pri tome bi se krajobrazni plan, kao instrument provedbe zaštitnog planiranja, mogao opredijeliti kao dio prostornog plana koji osvjetljava korištenje i zaštitu svih krajobraznih struktura, unosi spoznaje o razvojnim i ekološkim vrijednostima krajobraza u društvene procese kojima se regulira korištenje prostora, odnosno, krajobraza. On predstavlja najdjelotvorniji oblik zaštite koji se ostvaruje na temeljima dvaju važnih ishodišta: 1. Osiguranje mogućnosti razvoja onih djelatnosti koje se oslanjaju na prirodne datosti, resurse, ako za to postoje odgovarajuće mogućnosti (poljoprivreda, šumarstvo, turizam, vodno gospodarstvo, energetika i dr. 2. Sprječavanje ili smanjenje gubitka prirodnih datosti, resursa, kulturnih krajobraznih vrijednosti i šteta u okolini (plodnost i proizvodnost zemljišta, kvaliteta zraka, vode, mora i podmorja, sprječavanje pojava erozija i klizišta, vizualne kvalitete, ekološka raznolikost idr.). Obradu metodoloških vidika izrade krajobraznih planova posebno na državnoj razini, bi bilo potrebno detaljno razraditi temeljem pozitivnih i negativnih iskustava drugih zemalja, no u svakom bi se slučaju trebala temeljiti na razmišljanjima o namjeni zemljišta, organizaciji djelatnosti u prostoru, kategorizaciji, ranjivosti te o normama i smjernicama koje se mogu ugraditi u Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske. Filozofija zaštite krajobraza u suprotnosti je s određenim sektorskim interesima koji će, naročito s otvaranjem Hrvatske svjetskim gospodarskim tokovima, uzrokovati niz prostornih preobrazbi u našoj zemlji. One će bez sumnje iz temelja promijeniti izgled ruralnih prostora i građu krajobraza pa bi stoga kao namjeru krajobraznog plana trebalo postaviti da opredijeli: usmjerenja za zaštitu krajobraza, upravljanje i gospodarenje, kao i usmjerenja i uvjete za zahvate u prostoru. Krajobrazni plan mora predstaviti opće prostorne vrijednosti na osnovu kojih se oblikuju uvjeti za izvođenje djelatnosti u prostoru, a planskim sadržajima omogućiti na osnovi usmjerenja, uspostavljanje ravnoteže između želje zaštite krajobraza i gospodarskih težnji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
178991

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb

Citiraj ovu publikaciju

Koščak, Vesna; Aničić, Branka; Bužan, Marijan
Zaključak Studije s gledišta općih okvira zaštite // Krajolik : sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske / Zimerman, Nataša ; Matija Salaj (ur.).
Zagreb: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, 1999. str. 166-172
Koščak, V., Aničić, B. & Bužan, M. (1999) Zaključak Studije s gledišta općih okvira zaštite. U: Zimerman, N. & Matija Salaj (ur.) Krajolik : sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske. Zagreb, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, str. 166-172.
@inbook{inbook, editor = {Zimerman, N. and Matija Salaj}, year = {1999}, pages = {166-172}, keywords = {landscape planning, landscape protection}, isbn = {953-97403-2-0}, title = {Summary within the general framework of landscape protection}, keyword = {landscape planning, landscape protection}, publisher = {Ministarstvo prostornog ure\djenja, graditeljstva i stanovanja}, publisherplace = {Zagreb} }