hrvatski

Dalmatinsko klapsko pjevanje

U vrijeme kada većina ljudi uglavnom sluša, a tek manjim dijelom i izvodi glazbu, u Dalmaciji se i danas, više nego u drugim regijama Hrvatske, dosta i rado pjeva, a pjesma, posebno klapska pjesma, visoka je vrijednost u kulturi Dalmatinaca. Uz more, ribu i vino, južnjački živahne i razgovorljive ljude, klapska je pjesma ključni simbol regionalnog identiteta Dalmacije, bitno određujući i mnoge lokalne i individualne identitete. Zahvaljujući dobroj medijskoj prezentaciji i popularizaciji klapskih pjesama, potaknutoj osnutkom Festivala dalmatinskih klapa u Omišu 1967., klapsko je pjevanje poznato i izvan Dalmacije, u prvom redu kao kulturno dobro južnog dijela Hrvatske, a od 1990-ih i kao istaknuta nacionalna vrijednost koja predstavlja Hrvatsku sastavnim dijelom europske kulture. Fenomen klapskog pjevanja prikazuje se u povijesnim mijenama od 19. stoljeća do suvremenih oblika postojanja. Izlažu se osnovna glazbenostrukturna i izvedbena obilježja klapske pjesme te njihove transformacije potaknute obnavljanjem u okviru glazbenog amaterizma, festivalizacijom (utemeljenjem Omiškog festivala 1967.), medijskom prezentacijom i popularizacijom (profilacija festivalske klape ; pojava ženskih klapa ; uloga voditelja ; obrađivači, skladatelji i tekstopisci novog klapskog repertoara).

dalmatinsko klapsko pjevanje, Hrvatska

nije evidentirano