hrvatski

Matica hrvatska u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

U radu je obrađena povijest Matice hrvatske u razdoblju od 1935. do 1945. godine. Sukob između Matice hrvatske i vodstva HSS-a, koji je kulminirao uvođenjem komesarijata u Maticu hrvatsku neposredno pred uspostavu NDH, započeo je kao ideološki sukob u vremenu nakon pogibije kralja Aleksandra, u vremenu kada diktatura ustupa mjesto oživljenom političkom životu u onodobnoj Hrvatskoj. Taj se ideološki sukob razvija u okviru početnog političkog savezništva svih hrvatskih političkih struja koje su naglašavale hrvatsku nacionalnu posebnost. Ubrzo se počinju profilirati dva osnovna idejna smjera – onaj zvan « seljačka ideologija» i onaj kojeg su u to vrijeme nazivali « nacionalizam» . Analizom je utvrđeno da je hrvatski oblik međuratnog nacionalizma bio istovrstan ostalim europskim nacionalističkim pokretima i ideologijama međuratne Europe, u političkoj i historiografskoj tradiciji zvanima skupnim imenom « fašizam» . Seljačka je ideologija bila u mnogo čemu različita od takvoga nacionalizma, zbog čega s vremenom dolazi do idejnog razmimoilaženja između dviju skupina unutar hrvatske političke scene. Idejni će razdor biti ostvaren u formiranju dviju sukobljenih političkih skupina, s Maticom hrvatskom kao jednim od najvažnijih centara oporbenih hrvatskom seljačkom pokretu. Od povratka pripadnika ustaške prijeratne emigracije u zemlju, ta će se oporbena politička struja vezivati uz ustaški pokret. U tome sklopu djelovat će i Matica hrvatska u čijem će vodstvu od tada biti i drugi čovjek ustaškog pokreta, Mile Budak. Nespojivost tih dviju skupina doći će do izražaja pogotovo u vrijeme Banovine Hrvatske, kada banska vlast, odnosno vodstvo HSS-a, nastoji prisilom ugušiti djelovanje nacionalističke opozicije. Posljednji u nizu takvih postupaka banske vlasti bit će i raspuštanje stare i uvođenje prisilne uprave u Maticu hrvatsku. Komesarijat je prekinut stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske. U novoj će državi Matičini djelatnici zauzeti važna mjesta u strukturi vlasti, pogotovo u onim njezinim institucijama zaduženima za ideološko i kulturno usmjeravanje društva. Ti će njezini suradnici doprinijeti tome da i Matica hrvatska od samoga početka nove, totalitarne države poprimi oblik državne ustanove, jednog od nadziratelja kulturne i idejne djelatnosti u NDH. Takav razvoj bio je sasvim u skladu s totalitarnom ideologijom koju su nacionalistički intelektualci okupljeni oko Matice zastupali prije NDH. Tako će biti do kraja NDH, usprkos nekim obostranim nezadovoljstvima. No uključivanje istaknutih prijeratnih Matičinih djelatnika u vlast NDH, stvorilo je mjesta u radu Matice onim intelektualcima koji se nisu isticali u ideološkom i političkom sukobu koncem tridesetih godina. Dijelom zahvaljujući njima, a dijelom razvoju ratnih zbivanja djelovanje je Matice hrvatske bilo tijekom rata u pravilu ideološki umjereno. Napuštanje prijeratnih čvrstih nacionalističkih stavova, usmjerenih protiv liberalizma, ubrzat će se u zadnjim godinama rata. Na početku zadnje ratne godine, Matica će, na čelu s njezinim predsjednikom Lukasom, prva izraziti otvoreni ideološki zaokret u nastojanju da spasi nacionalnu državu. Taj je pokušaj bio promašen i bezuspješan, te su djelatnici Matice svjedočili propasti NDH. Veći dio starog vodstva Matice hrvatske izbjegao je u emigraciju, dok je većina djelatnika koji su za vrijeme NDH usmjeravali nakladničku djelatnost Matice ostala u domovini.

Matica hrvatska; Nezavisna Država Hrvatska; ideologija; nacionalizam; hrvatski seljački pokret; ustaški pokret; Hrvatska seljačka stranka; Banovina Hrvatska; Kraljevina Jugoslavija

nije evidentirano