Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 31225

Stereokemijske promjene strukture glicerolipida kao posljedica bezmasne ishrane


Delaš, Ivančica
Stereokemijske promjene strukture glicerolipida kao posljedica bezmasne ishrane 1999., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb


Naslov
Stereokemijske promjene strukture glicerolipida kao posljedica bezmasne ishrane
(Stereochemical changes in the structure of glycerolipids due to a fat free diet)

Autori
Delaš, Ivančica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.02

Godina
1999

Stranica
174

Mentor
Popović, Milivoj

Ključne riječi
Bezmasna dijeta; stereokemijski raspored; glicerolipidi; masne kiseline; mozak; srce; jetra; eitrociti; štakor
(Fat free diet; stereochemical distribution; glycerolipids; fatty acids; brain; heart; liver; erythrocytes; rat)

Sažetak
Zadatak ovog rada bio je utvrditi kvalitativne i kvantitativne promjene u sastavu masnih kiselina glicerofosfolipida mozga, srca, jetre i eritrocita štakora uzrokovane primjenom bezmasne dijete (BD, sadržaj masnoća<1% ukupne energetske vrijednosti). Poseban je interes posvećen stereokemijskim promjenama sastava masnih kiselina na sn-1 i sn-2 položaju nekih glicerofosfolipida. Muški štakori soja Wistar, stari dva mjeseca, hranjeni su kontrolnom dijetom (KD) i BD kroz dva tjedna, uz slobodan pristup hrani i vodi. Nakon žrtvovanja, membrane eritrocita i homogenati tkiva su liofilizirani, te je provedena ekstrakcija lipida smjesom otapala CHCl3:CH3OH. Kromatografijom na koloni i tankoslojnom kromatografijom izdvojene su čiste frakcije fosfatidiletanolamina (PE), fosfatidilkolina (PC), te miješana frakcija fosfatidilinozitola i fosfatidilserina (PI+PS). Obradom sa fosfolipazom A2 iz otrova poskoka Crotalus adamanteus oslobođena je masna kiselina sa sn-2 položaja glicerofosfolipida, dok je acilni ostatak sa sn-1 položaja dobiven metanolizom lizofosfolipida. Sastav masnih kiselina određen je plinskom kromatografijom. Promjene u sastavu masnih kiselina ukupnih lipida mozga, srca i jetre, utvrđene nakon četrnaestodnevne BD, karakterizira porast udjela stearinske i mononezasićenih kiselina (C16:1,n-7, C18:1,n-9, C24:1,n-9) od 5% do 15%, uz istovremeni pad udjela linolne (do 10%) i arahidonske (do 15%) kiseline. BD se različito odrazila na stereokemijske promjene sastava glicerofosfolipida navedenih tkiva. Intenzitet promjena, izražen omjerom zasićenih prema mono- i polinezasićenim kiselinama, u pojedinim frakcijama nije statistički značajan. Uspoređujući udio masnih kiselina u sastavu ispitivanih glicerofosfolipida životinja na KD i BD, kako na sn-1 tako i na sn-2 položaju, u nekim se frakcijama uočava značajni porast C24:1,n-9 kiseline, kao i porast udjela karakteristične C20:2,n-9 kiseline, koji nije uvijek statistički značajan. Temeljem svega može se zaključiti, da u sastavu masnih kiselina glicerofosfolipida mozga, srca, jetre i eritrocita tijekom četrnaestodnevne BD dolazi do supstitucije esencijalnih masnih kiselina nezasićenim masnim kiselinama endogenog podrijetla, čime se zadržava omjer nezasićenih prema zasićenim masnim kiselinama, temeljni parametar u procjeni propusnosti membrane. Možemo govoriti o "prigušivanju" posljedica kratkotrajne BD u membranskim glicerolipidima, što ima značajan kompenzacijski učinak na permeabilnost i druga fizikalno-kemijska svojstva membrane, a time i na funkciju stanice u cjelini.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
108182

Ustanove
Medicinski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ivančica Delaš, (86340)