Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Slikarstvo Udruženja umjetnika Zemlja i nacionalni likovni izraz (CROSBI ID 347713)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Prelog, Petar Slikarstvo Udruženja umjetnika Zemlja i nacionalni likovni izraz / Maković, Zvonko (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2006

Podaci o odgovornosti

Prelog, Petar

Maković, Zvonko

hrvatski

Slikarstvo Udruženja umjetnika Zemlja i nacionalni likovni izraz

Udruženje umjetnika Zemlja skupina je s najjasnije artikuliranim umjetničkim programom u međuratnom razdoblju i prva u povijesti hrvatske umjetnosti koja je umjetničkom stvaralaštvu dodijelila aktivnu društvenu ulogu. Njezino djelovanje bilo je obilježeno idejom o sudjelovanju umjetnika u "društvenoj revoluciji" s pozicije lijevog političkog usmjerenja. Međutim, programski ciljevi, kao i likovna produkcija Zemlje bili su obilježeni i drugim idejnim kompleksom koji se pojavljuje kao središnji problem hrvatskog umjetničkog okružja toga vremena. Riječ je o jednom od aspekata odnosa umjetnosti i nacionalnog identiteta koji je artikuliran kroz ideju o potrebi iznalaženja nezavisnog, nacionalnog likovnog izraza. Uloga Zemlje i njezinih protagonista u pristupima toj ideji središnja je tema ove disertacije.Upravo je odnos umjetnosti i nacionalnog identiteta imao važnu ulogu u oblikovanju modernog društva devetnaestog i dvadesetog stoljeća na čitavom europskom području. Likovna je umjetnost imala izuzetno važan položaj u oblikovanju kolektivnih kulturnih identiteta, pa je, u skladu s time, ostvarivala jedan od ključnih utjecaja na stvaranje i razvitak nacionalne svijesti. Njezin je zadatak bio oblikovati i poticati nacionalne identitete pronalaženjem razlikovnih karakteristika pojedinih nacija, što je dovodilo do formuliranja ideje o nacionalnim stilovima ili izrazima te rasprava o mogućnosti ili nemogućnosti njihova stvaranja.U hrvatskoj će umjetnosti situacija od kraja devetnaestog stoljeća biti slična, pa i u tom smislu hrvatska umjetnost nesumnjivo pripada europskom kulturnom kompleksu. Zemlja se, sa svojim temeljnim programskim ciljem o ostvarivanju nezavisnosti naše umjetnosti, pojavljuje kao skupina čije je djelovanje bilo bitno obilježeno odnosom umjetnosti i nacionalnog identiteta. To djelovanje, bez dvojbe, predstavlja kulminacijsku točku toga odnosa u tijeku hrvatske umjetnosti dvadesetog stoljeća.Težnja za uspostavom nacionalnog likovnog izraza, koju je Krsto Hegedušić postavio u ideološku bazu programa kao središnji cilj Zemljina djelovanja, a koju smo prepoznali kao jednu od dvije ključne odrednice izgleda same umjetničke produkcije Zemljinih protagonista, bila je određena složenim sklopom obilježja, među kojima smo izdvojili pet najvažnijih. Prvo, ideja o nacionalnom likovnom izrazu posjedovala je izraženu determinističku komponentu, usko povezanu s perenijalističkim shvaćanjima nacionalizma i prinosa nacionalnom identitetu. Drugo, bila je određena negativnim stavovima prema suvremenoj europskoj, a posebice francuskoj umjetnosti. Treće, bila je bitno obilježena usmjerenošću na ruralni kompleks, kako motivski, tako i ugledanjem na obilježja pučkog umjetničkog stvaralaštva. U skladu s time, a što je četvrto važno obilježje Hegedušićeve i Zemljine težnje za nacionalnim likovnim izrazom, pojavljuju se načela primitivizma kao formalni temelj takvog izraza. Naposljetku, u tom idejnom kompleksu povezuju se i poistovjećuju ideološke i nacionalne kategorije, pa ideja o nacionalnom likovnom izrazu postaje dijelom težnje za "društvenom revolucijom", ali i obrnuto.Nacionalni likovni izraz koji su namjeravali ostvariti slikari Zemlje nije bio ustanovljen na jednostavnoj i jednoznačnoj likovnoj formuli, pa raznolikost pokušaja njegova ostvarivanja pridonosi slojevitosti slikarskih dosega na hrvatskoj likovnoj sceni međuratnog razdoblja. Iako je Krsto Hegedušić jasno postavio formalne odrednice kojima bi se trebao ostvariti takav likovni izraz (plošnost, simplifikacija forme, nepostojanje perspektive, jasnoća crteža, odbacivanje konvencionalnog shvaćanja ljepote, otvorena boja, proizvoljne proporcije, deformacija), razumljivo je da ostali slikari Zemlje nisu u njegovu djelu vidjeli neprikosnoveni uzor, već su, s obizrom na osnovne programske ciljeve skupine, nastojali dati osoban prinos. Pritom su najvažniju ulogu imala njihova individualna umjetnička sazrijevanja određena odnosom prema suvremenim europskim kretanjima, kao i lokalnim artikulacijama likovnog moderniteta. Ipak, koliko god Zemlju željeli promatrati kao skup individualnih prinosa općim idejama o sudjelovanju umjetnika u "društvenoj revoluciji" i potrebi uspostavljanja naše likovne nezavisnosti, analizom najvažnijih djela "zemljaškog" slikarstva pokazali smo da je upravo imperativ nacionalnog likovnog izraza kao oblikovatelja suvremenog nacionalnog identiteta odredio mnoge umjetničke preokupacije, bez kojih bi to slikarstvo izgledalo zasigurno mnogo drugačije.

Udruženje umjetnika Zemlja; nacionalni likovni izraz; umjetnost i nacionalni identitet; hrvatska međuratna umjetnost; slikarstvo; Krsto Hegedušić

nije evidentirano

engleski

Paintig of Zemlja Artists Association and National Visual Expression

nije evidentirano

Artists Association Zemlja; national visual expression; art and national identity; Croatian art between the wars; painting; Krsto Hegedušić

nije evidentirano

Podaci o izdanju

311

22.12.2006.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Povijest umjetnosti