hrvatski

Utjecaj paragenetskih čimbenika na proizvodnju i kvalitetu mlijeka istočnofrizijskih ovaca u Hrvatskoj

Svrha istraživanja bila je utvrditi utjecaj stada (A i B), stadija laktacije (0 - 60. dan ; 61. - 150. dan i 151. do zasušenja) i redoslijeda laktacije (I., II., III., IV. i ostale) na dnevnu količinu, kemijski sastav, fizikalne osobine i higijensku kvalitetu mlijeka istočnofrizijskih ovaca. Istraživanja su provedena tijekom 2004. i 2005. godine na uzorku od 100 ovaca. Uzorci mlijeka jutarnje I večernje mužnje uzimani su svakih 30 dana tijekom laktacije nakon odbića janjadi. Fizikalno-kemijski sastav i higijenska kvaliteta mlijeka određeni su referentnim i standardnim metodama. Dobiveni podatci statistički su obrađeni u PROC ANOVA, SAS programu. Istočnofrizijske ovce su za prosječnog trajanja laktacije od 217 dana proizvele prosječno 1 040 mL mlijeka / dan. Utvrđen je značajan (P < 0, 01) utjecaj stada na dnevnu količinu mlijeka, količinu proteina, suhe tvari bez masti, točku ledišta i pH vrijednost mlijeka. Stadij laktacije imao je značajan (P < 0, 001) utjecaj na sve istraživane parametre osim na log broj somatskih stanica. Najveće količine mliječne masti (6, 53 %), proteina (5, 44 %), suhe tvari (17, 45 %) i suhe tvari bez masti (10, 98 %) utvrđene su krajem stadija laktacije, dok je količina laktoze (4, 61 %) bila najmanja. Također su utvrđeni značajni (P < 0, 05) koeficijenti korelacija između dnevne količine mlijeka i: količine suhe tvari (-0, 46), mliječne masti (-0, 51), proteina (-0, 39), laktoze (0, 51), suhe tvari bez masti (-0, 28) i pH vrijednosti (0, 14). Iz rezultata istraživanja može se zaključiti da su stado, stadij i redoslijed laktacije značajno utjecali na većinu istraživanih parametara.

ovčje mlijeko; laktacija; mliječna mast; protein; somatske stanice; mikroorganizmi

nije evidentirano