Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 310322

Uloga kože, razvitak kože, pregled građe i funkcija kože


Lipozenčić, Jasna
Uloga kože, razvitak kože, pregled građe i funkcija kože // Dermatovenerologija / Lipozenčić, Jasna (ur.).
Zagreb: Naklada Zadro, 1999. str. 14-18


Naslov
Uloga kože, razvitak kože, pregled građe i funkcija kože
(Function of the skin, anatomy of the skin and function of the skin)

Autori
Lipozenčić, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Dermatovenerologija

Urednik/ci
Lipozenčić, Jasna

Izdavač
Naklada Zadro

Grad
Zagreb

Godina
1999

Raspon stranica
14-18

ISBN
953-182-033-3

Ključne riječi
uloga, razvitak, pregled građe i funkcija kože
(function, anatomy and function of the skin)

Sažetak
Koža ( grčki- dermis ; latinski- cutis) pokriva cijelu površinu tijela i najveći je organ našeg organizma. U predjelima funkcionalnih otvora organizma prelazi u sluznicu, odnosno polusluznicu. Površine je oko l, 5 – 1, 8 m2 u muškaraca ili 1, 1 m2 u žena. Težina joj je 18% ukupne tjelesne težine čovjeka. Debljina nije posvuda jednaka, najdeblja je na tabanima, gdje je 4 mm. Vezivnim tkivom je koža pričvršćena na podlogu. Na nekim mjestima je ta veza čvrsta (tabani, dlanovi), a na nekim rahla i stvaraju se nabori koji se zbog elasticiteta odmah izravnavaju, osim u starosti kada ostaju bore. Boja kože ovisi o prokrvljenosti i o količini kožnog pigmenta melanina, te od prozirnosti kožnih slojeva. Koža je vrlo složen i heterogen organ koja se razvija iz dvaju zametnih listića: ektoderma i mezoderma. Ektodermalni dio kože čine epidermis, adneksi kože, živci i osjetna tjelešca. Mezodermni dio kože čine: korij, potkožno masno tkivo, krvne i limfne žile te živci. U tijeku embrionalnog razvitka koža se razvija iz jednog sloja stanica, bazalne membrane i tankog sloja mezenhima, npr. u prva 3 mjeseca, da bi krajem prvog trimestra već uočio stratificiran epidermis i dezmosomi koji povezuju stanice. U to vrijeme stvaraju se nekeratinizirajuće stanice (melanociti, Langerhansove i Merkelove stanice. Fibroblasti počinju sintetizirati kolagen, a vide se zameci adneksa kože. Dođe li do nepovoljnih utjecaja u to vrijeme (virusne intrauterine infekcije s infarktom posteljice, a postoje i čimbenici nasljeđa), tada može doći do aplasia cutis congenita sa nedostatkom dijelova kože ili sindaktilije (sraštanje prstiju) i drugih malformacija. Zbog poremećaja u embrijskom razvitku probavnog ili dišnog sustava nastat će promjene na koži i sluznici – branhijalne ciste i fistule oko nosa (nazalne) oko usta (labijalne fistule -ciste ili na vratu. Liječenje je kirurško. U drugom trimestru epidermis orožnjava. Razvijene su ploče nokta i žlijezde. U dermisu razlikujemo već papilarni i retikularni sloj, a razvijena su i elastična vlakna. U trećem trimestru sve se strukture kože postupno razvijaju i sazrijevaju koncem trećeg trimestra. Rožnati (kornealni) sloj je zadebljan, a stvoreno je i masno tkivo u potkožju (subktisu).Normalna koža se morfološki sastoji od tri sloja (slika 1): 1. epidermis, 2. dermis, 3. subcutis (potkožno masno tkivo – tela subcutanea). Koža je vrlo složen i heterogen organ. Upravo ta složenost je uzrok da se poremećaji strukture i funkcije kože odražavaju u obliku raznih stanja i bolesti kože (dermatoze). Primarni zadatak kože je zaštita cijelog organizma i unutarnjih organa od negativnih utjecaja iz okoline. U koži postoje različiti osjetljivi organi (receptori) koji energetske promjene okoline pretvaraju u signale (npr. temperaturne promjene) koji potiču kožu, a i cijeli organizam na odgovarajuće funkcijske i morfološke promjene. Koža ima, dakle zaštitnu funkciju: 1. štiti od mehaničkih tj. fizikalnih, kemijskih i bioloških podražaja, 2. od dehidracije (isušenja), 3. od sunčevog svjetla, 4. od patogenih mikroorganizama, 5. ima termoregulacijsku funkciju, 6. sekrecijsku funkciju, 7. osjetne funkcije (bol, svrbež, dodir i pritisak, vibracije, hladnoću i toplinu), te nadasve bitnu 8. imunološku funkciju. Voda daje koži elastičnost, prozračnost, odnosno baršunast izgled. Ona omogućuje normalno odvijanje biokemijskih procesa u koži. U koži se skupljaju i iz nje izlučuju voda, znoj, loj, masnoća, soli i druge otopljene tvari. Koža sudjeluje u metabolizmu vode, dušika, ugljičnog dioksida, minerala i vitamina. Kroz kožu se izlučuju svaki dan velike količine vode, djelomice bez znojenja (perspiratio insensibilis- neprimjetni gubitak vode), te znojenjem (perspiratio sensibilis, transpiratio), koje uzrokuje mehaničko čišćenje kože i sadrži 99% vode. Koža je uz bubrege, crijeva i pluća najveći organ za izlučivanje vode. U dojenačko doba koža je mekana, glatka i baršunasta. Ona se funkcijski i anatomski razlikuje od kože odraslog. Modul elastičnosti kože u dojenačko doba je 2, 9, dok je u odraslih u dobi između 50 i 80 godina života 8, 1. U doba puberteta koža je još glatka i elastična, no mjestimično masna, posebice na licu. Prosječna ukupna količina lipida u odraslih na koži čela izražena u mg/10 cm2/3 sata ; u muškaraca je: za suhu kožu  0, 80 za normalnu 1, 30 0, 50, za masnu  1, 80, a za žene: za suhu kožu  0, 70, za normalnu kožu 1, 20  0, 50 i za masnu kožu  1, 70. Tijekom života koža gubi svoj elastičnost, stvaraju se bore, a na pregibima se neprimjetno stanjuje i suši. U poodmakloj životnoj dobi koža je izrazito suha, bez vlage i elastičnosti. Iako je u senilnoj koži dostatan sadržaj vode, atrofičan je epidermalni, površinski sloj kože, koji je tanak i suh. Turgor je znatno oslabljen. Takovo stanje posljedica je smanjene funkcije kože, kao i atrofije žlijezda u koži te promjenama u kolagenim i elastičnim vlaknima. Starenje kože je posljedica senilne i solarne degeneracije. Normalan izgled svježe, elastične i glatke kože postiže se odvijanjem normalnih metaboličkih procesa u organizmu koji pak ovise o dovoljnoj količini vode, tj, o prosječnom primanju vode u organizam, a on iznosi dnevno 2.400 ml na dan. Dođe li do većeg gubitka vode u organizmu, npr. povraćanjem, proljevima, pri jačem fizičkom naporu, boravku u vlažnoj i toploj atmosferi, nastaje prekomjerno isušenje, dehidracija kože i gubitak metabolita. Duži boravak u suhoj i toploj klimi omogućuje trenutačno hlapljenje vode na površini kože i ona se, osim što postaje suha i neelastična, bora. Gubitkom vode gube se i druge potrebne tvari koje održavaju inače zaštitni kiseli plašt kože na površini, važan za sprječavanje rasta bakterija i drugih patogenih uzročnika. U hladnoj atmosferi dolazi do sužavanja krvnih kapilara i do usporavanja rada žlijezda znojnica i lojnica, koža se opet suši i postaje hrapava i neelastična. Orožnjeli sloj kože sprječava gubitak vode difuzijom i time djeluje kao zaštita od prekomjernog gubitka vode kroz kožu. U nedostatku tog sloja, npr. kod opeklina, gubi se čak 3-5 litara vode dnevno. Stoga je preduvjet održavanja funkcijskih procesa u koži ravnoteža u unosu vode u kožu, lučenje sekreta žlijezda, intaktan rožnati sloj kože, uporaba blagih sredstava u pojedinim stanjima i lokalnih pripravaka na kožu. Oni ovise o tipovima kože. Tipovi kože su: normalna, masna, suha i mješovita koža. Uvijek moramo voditi računa o fizikalnom djelovanju sredstava koje apliciramo na koži, kao i o kemijskom sastavu tih sredstava. Dermatološka kozmetologija sprječava, otklanja ili prikriva fizičke i funkcijske promjene što remete normalan estetski izgled, nadalje proučava optimalne uvjete za što duže održavanje normalnih struktura i funkcija kože, te utvrđuje primjerenu njegu da bi se usporio složen proces starenja. Farmaceutska kozmetologija proučava i proizvodi kozmetičke pripravke za pravilnu njegu. Pravilno odabrana kozmetika omogućuje da koža ostane normalna. Pri tome su važni postupci: 1. čišćenje kože, 2. zaštita i njega kože, 3. hranjenje i regeneracija kože. O kombinaciji kemijskog pripravka i podloge ovisi uspješna korekcija poremećenog stanja kože. Gubitak vlage možemo nadoknaditi nanošenjem hidratantnih krema, odnosno masnih i polumasnih krema, odnosno emulzija voda u ulju, a isto tako dnevnim konzumiranjem dovoljne količine vode koju u gradskim uvjetima gotovo zanemarujemo. Svako klimatsko područje može pokazivati različite promjene u temperaturi, zračnog tlaka, postotku vlage, količini vjetra i sunca, što utječe na kožu i zahtijeva posebne načine njege. Tu svakako treba voditi računa i o konstituciji kože pojedinih osoba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0108166

Ustanove
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb

Profili:

Avatar Url Jasna Lipozenčić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Lipozenčić, Jasna
Uloga kože, razvitak kože, pregled građe i funkcija kože // Dermatovenerologija / Lipozenčić, Jasna (ur.).
Zagreb: Naklada Zadro, 1999. str. 14-18
Lipozenčić, J. (1999) Uloga kože, razvitak kože, pregled građe i funkcija kože. U: Lipozenčić, J. (ur.) Dermatovenerologija. Zagreb, Naklada Zadro, str. 14-18.
@inbook{inbook, author = {Lipozen\v{c}i\'{c}, J.}, editor = {Lipozen\v{c}i\'{c}, J.}, year = {1999}, pages = {14-18}, keywords = {function, anatomy and function of the skin}, isbn = {953-182-033-3}, title = {Function of the skin, anatomy of the skin and function of the skin}, keyword = {function, anatomy and function of the skin}, publisher = {Naklada Zadro}, publisherplace = {Zagreb} }